01. septembar 1355, Visoko – Prvo spominjanje kraljevskog grada “Visoki”

Dana 01. septembra 1355. godine, u povelji mladog bana Tvrtka I. Kotromanića pod nazivom “in castro nosto Visoka vocatum” desilo se prvo spominjanje Starog grada Visokog (pretpostavlja se da je nastao i ranije). Služio je i kao sjedište visokog feudalca sa titulom velikog kneza bosanskog.

U drugoj polovini 11. vijeka se pominje bosanska biskupija i njeno sjedište civitas Bosna koje je bilo upravo u Visočkoj dolini i njegovim stolnim mjestima, gdje su starješine crkvene hijerarhije i visoki dostojanstvenici bosanske crkve stolovali. Već krajem 12. vijeka Kulin Ban podiže crkvu u Biskupićima, dok je u Moštrima (kod Visokog ) u prvoj polovini 14. vijeka jedno vrijeme bio i kraljevski dvor. Javne poslove Crkva bosanska je obavljala u Moštrima. U Milama (današnji Arnautovići) nalazilo se mjesto održavanja Stanka (bosanskog sabora) a između 1377. i 1461. godine i krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva. Ti me je sasvim opravdano tvrditi da je Visočka dolina sa starim gradom Visoki, Podvisokim, Milama i Moštrima bilo rano središte Bosanske banovine a i kasnije kraljevstva.

Stari grad Visoki je smješten na vrhu 213 metara visokog brda Visočica na visini od 766,5 m, i oko 300 m iznad doline gdje se razvio sam grad Visoko. Smješten je na istaknutom mjestu sa strateškim pregledom na čitavu okolinu. Prilaz se nalazi na jugozapadnoj strani, sa ravni koja je 60 metara niže, a podgrađe tvrđave i grada se zvalo Podvisoki. U blizini su nađeni i arheološki nalazi iz antičkog doba što ukazuje na kontinuitet naselja na ovom području.

Primarna funkcija starog grada Visoki je bila ona odbrambena, ali također je bilo mjesto odakle su bosanski vladari pisali povelje i dokumente, a zadnja napisana i sačuvana je iz 1436. kada je knez Tvrtko Borovinić izdao isprave na Visokom. Osmanlijskim osvajanjem Bosne grad se napušta već prije 1503.godine.
Danas je Stari grad Visoki nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.