04. septembar 1878, Tešanj – Austro-ugarska vojska zauzela Tešanj

Osmansko carstvo u XIX vijeku slabi a Austro-Ugarska monarhija pretenduje da preuzme od “bolesnika sa Bosfora” njegove europske teritorije. U takvoj atmosferi izvjesnog interregnum-a i odsustva bilo kakve odbrambene strategije i plana učeniji ljudi širom gradova u Bosni su, sagledavajući realne mogućnosti i osnovane bojazni o razaranju i stradanju gradova i građana u nezaustavljivoj, dogovorenoj okupaciji, odlučili da nadolazećoj austrougarskoj vojsci ponude mirnu predaju gradova.

Odlukom Gradskog vijeća Tešanj, 1878. godine, upućena je delegacija grada glavnokomandujućem, generalu Josipu Filipoviću, u Kotorsko u sastavu: Derviš Đonlagić, Hasanbeg Mujagić, Hadži Avdo Mešić i Hadži Bećirbeg Đonlagić s ponudom da se grad Tešanj preda austrougarskoj vojsci bez otpora. General Filipović ih je zadržao kao taoce a već 04. septembra 1878. godine, general – major Ludwig v. Pistory, komandant 71. Infanterie Brigade, I pješadijske divizije, bez otpora ulazi u Tešanj.

Nakon okupacije započeli su procesi integracije pa hronike bilježe da su u Tešnju 1883. godine postojale slijedeće mahale: Sukija (čaršijska),Orudž – Sofi, Hadži Nesuh, Abdi – paša, Haramani i (Srpska) Varoš.Prva apoteka u Tešnju osnovana je 1884. godine a osnovao ju je Mr. pharm. Petar Misitas.

Već 1885. godine osnovana je gruntovnica u Tešnju i otvorena Allgemeine Elementar Schule (Osnovna – opća škola).Iste godine osnovana je i prva ambulanta u Tešnju a prvi ljekar bio je Dr. med. Jaroslav Wertheimer. Slijedi izgradnja zgrade kotara u Tešnju a nešto kasnije, 1897. godine otvoren je i prvi hotel „ANGELUS“ sa samo četiri ležaja.

Danas Tešanj baštini bogato i raznoliko kulturno-istorijsko naslijeđe iz različitih perioda historije i čini nezaobilazni segment u ukupnoj kulturno-historijskoj baštini Bosne i Hercegovine. Udruženje građana Bosona je posebno ponosno na svoj doprinos kreiranju i uspostave današnjeg grba  J.U. Muzej Tešanj kroz svoje Heraldičko društvo „Bosona Heraldica“