Herceg Novi , 07.05.2012 - Postavljanje spomenika osnivaču grada, kralju Tvrtku I na Škveru

Predsjednik Opštine Herceg Novi Dejan Mandić objavio je javni poziv za prikupljanje donacija za postavljanje spomenika osnivaču grada, kralju Tvrtku.
Spomenik u bronzi visok 5,7 metara kralju Stefanu Tvrtku I Kotromaniću trebalo bi da bude postavljen na platou između Gradske luke i plaže Žalo na Škveru do maja.Izlivanje spomenika, po već postojećem gipsanom modelu, koje je nakon tendera povjereno Ljevaonici “Ujević” iz Zagreba, koštaće 55.000 eura.Spomenik kralju Tvrtku djelo je beogradskog vajara, profesora na FPU Dragana Dimitrijevića, koji je darovao Herceg Novom.“Iako ne postoji sačuvan portret ovog srednjovjekovnog vladara, spomenik kralju Tvrtku nije rađen napamet . Imao sam njegov grb, krunu, novčiće iz njegovog perioda, povelju o osnivalju grada iz 1382. godine Sve to uticalo je na izgled spomenika kralju, baš kao i pučina i prostor na kome će on biti postavljen”, objasnio je Dimitrijević.Odluku o postavljanju spomenika osnivaču grada SO Herceg Novi je donijela još prije devet godina i skoro za sve to vrijeme trajale su i polemike uglavnom oko lokacije na kojoj bi spomenik trebalo da bude postavljen.
Zamjeralo se i da je spomenik previsok, da ima zaslužnijih Novljana, kao i da bi “trovjerni” kralj mogao da sačeka ekonomski bolja vremena.

Herceg Novi je inace osnovan 1382. godine kada ga je bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić utvrdio u župi Dračevica u Topaljskom zalivu i nazvao ga Sveti Stefan.Nakon smrti bosanskog kralja Tvrtka, preuzeo ga je bosanski vojvoda Sandalj Hranić i za vrijeme svoje vladavine napravio od Herceg Novog centar trgovine solju.Jedan je od najmlađih gradova na Jadranu i kasnije se nazivao i Novi, Castrum Novum, Castel Nuovo. Svoje današnje ime dobio je u vrijeme vladavine Hercega Stjepana Vuksić Kosače, kada je doživio i najveći procvat i razvoj. Turci ga osvajaju 1482. godine i, sa kratkim prekidom od 1538.-1539. godine, kada su ga, na kratko, preuzeli Španci, vladaju njime preko 200 godina, sve do 1687. godine kada ga preuzimaju Mlečani.Herceg Novi danas se nalazi u Republici Crnoj Gori uz samu granicu sa Bosnom i Hercegovinom

Sarajevo / Bihać , 09.04.2012 - Ostrovački stari grad uvršten na privremenu listu nacionalnih spomenika BiH

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine pokrenula je postupak za donošenje konačne odluke o proglašenju Ostrovačkog starog grada, prahistorijske gradine i srednjevjekovnog osmanskog grada, nacionalnim spomenikom BiH.

Započet je i postupak aktivne saradnje s Općinom Bihać u pogledu prikupljanja svih raspoloživih informacija i dokumentacije, da bi taj posao bio na najbolji mogući način okončan. Inače, ostrovački grad je uvršten u Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH, čime je ostvaren jedan od uvjeta, a s provođenjem zakonskih procedura i ovaj spomenik uživat će režim utvrđen zakonom. 

S obzirom na to da je Općina Bihać brzo odgovorila na postavljene zahtjeve državne Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, te proslijedila traženu dokumentaciju, očekuje se da će ta procedura uskoro biti završena. To će biti od izuzetne važnosti za trajno očuvanje ovog lokaliteta, jer ne samo da će Ostrovica dobiti trajnu historijsku identifikaciju, već će i Nacionalni park "Una" imati reprezentativan spomenik za snaženje turističkog miljea, saopćeno je danas iz Općine Bihać

Sarajevo, 01.04.2012 - Četiri godine postojanja UG Bosona

UG BOSONA proslavlja danas svoju četvrtu godinu postojanja.
Osnovano je sa idejom da se iz pasivnog izučavanja, okupljeni u roj istomišljenika, domoljuba i entuzijasta , pređe u akciju i konkretnim aktivnostima radi na zaštiti, afirmaciji i popularizaciji kulturno-historijskog nasljeđa nekadašnje ponosne Kraljevine Bosne, očuvanju njenih običaja i ostavština.

Cilj nam je, i u tome progresivno uspijevamo, da okupimo kvalitetne pojedince i grupe u timsko okruženje koje ce činiti nukleus budućih aktivnosti definiranih vizijom Udruženja
O svemu tome svjedoci masu otvorenih projekata i inicijativa koje se svakodnevno nadograđuju i unapređuju radom naših članova, prijatelja, simpatizera.

U ovoj godini planiramo svoju daljnju ekspanziju i aktivnije učešće na atraktivnim projektima tematski vezanim za srednjovjekovnu bosansku kraljevinu te javnim nastupima na teritoriju BiH i zemalja u okruženju

Sarajevo, 30.03.2012 - Moguća rodbinska povezanosti skeleta sa Zgošće i Bobovca

Na osnovu ustanovljenog profila pod najširom preliminarnom DNK analizom vjerovatnoća da se genetički povežu dvije osobe s lokaliteta Zgošće i Bobovca, mjesta gdje su pronađeni skeletni ostaci loze Kotromanića, jeste 92 posto, kazao je danas u Sarajevu šef Laboratorije za forenzičku genetiku Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Damir Marjanović.
Analiza je rađena u okviru projekta "Tajna zgošćanskog stećka" a jedan od ciljeva bio je istraživanje postojanja srodnosti između skeletnih ostataka iz Zgošće, mjesta gdje je pronađen jedan od najljepših primjeraka stećka, i Bobovca.
Također su istraživanja vršena i za skeletne ostatke u dva groba na Bobovcu, za koja je DNK analizom utvrđena vjerovatnost od 94 posto da je riječ o polubraći.
DNK analizi su podvrgnuta po tri uzorka skeletnih ostataka iz Zgošće i s Bobovca, a iz svih šest uzoraka dobijeni su iskoristivi DNK profili.
Također je rađena i karbonska C14 analiza jednog uzorka s Bobovca i dva uzorka iz Zgošće, u dva odvojena laboratorija - u Majamiju i Kijevu jer se ova analiza ne vrši u BiH.
Utvrđeno je da skeleti iz Zgošće pripadaju prvoj polovici 13. stoljeća, a skeleti s Bobovca prvoj polovici 15. stoljeća.
Na području Zgošće gdje su vršena istraživanja pronadjeno je 13 stećaka na 10 do 12 centimetara ispod površine, od kojih su četiri stećka skinuta te je na malom području pronadjeno 46 skeleta i dijelova skeleta. Kada je riječ o četiri skinuta stećka, ispod jednog je ležao muškarac, ispod drugog žena, trećeg dijete, dok su dva ukopa bila etažna. Nađene su i srebrene naušnice.
Na osnovu  dosadasnjih arheoloških istraživanja i nadgrobnih ploča koje su nađene, utvrđeno da se u crkvici na Bobovcu nalazi mauzolejna crkva Kotromanića. Tu su sasvim sigurno sahranjeni kralj Ostoja, kralj Tvrtko II i kralj Stjepan Tomaš, te supruga Tvrtka II Doroteja Gorjanska

Sarajevo , 14.03.2012 - Obnova Starog grada Bužima - Čave

Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo uradio je idejni projekat prema kojeg će se raditi rekonstrukcija i konvezervacija Starog grada Bužima, nacionalnog spomenika velike historijske vrijednosti.
Kako nam je potvrđeno u općini Bužim, u projektnoj dokumentaciji izrađene su studije i projekti postojećeg stanja Starog grada Bužima, te idejni projekti za konzervaciju zidina donjeg i rehabilitaciju gornjeg grada.
Iako nije bio predmet ugovora, Zavod je uradio i glavni projekat za južnu kulu i sjeverozapadni zid gornjeg grada, kojeg će investitor najvjerovatnije otkupiti. Objavljivanje poziva za izradu glavnog projekta za preostali dio kompleksa zavisit će od finansijskih sredstava.
Za izradu projekte dokumentacije izdvojeno je 50.000 KM, a ova sredstva osigurali su Federalno ministarstvo prostornog uređenja te Federalno ministarstvo kulture i sporta. U partnerstvu sa hrvatskim općinama, općina Bužim je sa projektom sanacije Starog grada Bužima aplicirala za sredstva iz Pretpristupnog fonda Evropske unije namijenjena za razvoj turizma.
Pomoćnik načelnika za prostorno uređenje, geodetske i imovinsko-pravne poslove u općini Bužim Mujaga Nanić kazao je da se na ovom prodručju trenutno izvodi druga faza arheoloških istraživanja, te da će konzervacija i rekonstrukcija Starog grada raditi prema rezultatima ovih ispitivanja.
"Obnova Starog grada odvijat će se tako što ćemo ovom kompleksu vratiti prvobitni izgled. Zbog toga veliku važnost imaju istraživanja arheologa i historičara, na osnovu kojih možemo utvrditi kako je Stari grad nekad izgledao", kazao je Nanić.
Stari Grad Bužim, renesansna građevina koja je bila vojna utvrda i plemićki dvorac, nalazi se na listi najugroženijih spomenika u Bosni i Hercegovini. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH ocijenila je su grad dosta oronuo, naročito zapadni i istočni bedemi unutrašnjega grada i vrhovi kula. Razorena je kompletna konstrukcija kapi-kule i stubišta, a svi graditeljski elementi u vidu ploča koji su mogli poslužiti za gradnju su skinuti i odneseni.
Komisija zaključuje da grad, iako je dosta stradao tokom vremena, i dalje djeluje impresivno i jedan je od bolje sačuvanih srednjovjekovnih gradova.

Sarajevo , 21.02.2012 - Odluka o grbu i zastavi UG Bosona

Na svojoj redovnoj sjednici UG Bosona donesena je Odluka o grbu i zastavi Udruzenja.Za motive zastave i grba korištena su historijska heraldička obilježja Kraljevine Bosne kroz njen razvoj i egzistiranje nevezano implicitno za kraljevske dinastije.Grb je iskazan crvenim štitom sa bosanskim zmajem - zaštitnikom kraljevine koji u naručju drži bosanski kraljevski grb sa ljiljanovom krunom u svome središtu a u proširenom svečanom izdanju grb nad sobom ima i sam ljiljanovu krunu. Zastava čini jednakostanični kvadrat 1x1m kojeg čine 4 jednaka naizmjenična plavo-bijela kvadratna polja. U početnom, gornjem lijevom uglu, plavog kvadrata nalazi se grb Udruženja.Grb i zastava upotrebljavati će se prema zakonu , statutu udruženja i običajima utemeljenim u tradiciji

UG  Bosona

Sarajevo , 05.12.2011 - Trg Bosne i Hercegovine - replika zgošćanskog stećka ispred zgrade institucija BiH

Replika vjerodostojnog zgošćanskog stećka - sljemenjaka pronađenog na lokaciji Donje Zgošće kod Kaknja od danas će uljepšavati plato ispred zgrade zajedničkih institucija BiH u Sarajevu, a tim povodom priređena je svečana ceremonija na kojoj su pročitani i neki od natpisa na stećcima.Originalni stećak, koji je po svojoj ukrašenosti najbogatiji detaljima iz tadašnjeg doba sa impresivnom težinom od 14 tona, izabran je između 70.000 drugih stećaka koliko ih je u BiH. On je u vrijeme Austro-ugarske prenesen u Botanički vrt Zemaljskog muzeja u Sarajevu, gdje se i danas nalazi.
Izrada replike zgoćanskog stećka trajala je gotovo dva mjeseca ispred Filozofskog fakulteta i dio je aktivnosti Projekta "Tajna Zgošćanskih stećaka" koji je rezultirao multidisciplinarnim istraživanjem lokacije, stećka, ali i posmrtnih ostataka pronađenih ispod jednog od najljepših stećaka u BiH te se i DNK analiza posmrtnih ostataka pronađenih ispod stećka privodi kraju.
Kipar Stijepan Gavrić, koji je zajedno s Nihadom Kovačevićem izradio repliku zgoćanskog stećka, kazao je danas da je rad na njemu trajao intenzivno, a kipari su se potrudili da vjerodostojno izrade svaki detalj stećka koji je ukrašen sa svih strana.
Izradu replike finansirao je Grad Sarajevo s 60.000 KM. Tim povodom prisutnim se obratio gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen koji je podsjetio da su stećci najveće blago BiH, a postavljanje stećka na Trgu BiH je upozorenje da se bh. historija ne zaboravi, ali i doprinos da stećci uđu na listu UNESCO-a kao univerzalno svjetsko blago.
Jos jednom je upozoreno na stanje u kojem se nalazi najveći broj nekropola u BiH te upucen poziv na veću brigu države o ovom vrijednom kulturnom naslijeđu BiH.

Kakanj , 28.11.2011 - Otkrivena dva nova stećka u Tičićima

Na lokalitetu Tičića kod Kaknja pronađena su još dva kamena stećka, tzv. sljemenjaka, dimenzija 115 x 55 i visine 70 cm, odnosno 100 x 40 cm i visine 45 cm.Prilikom izvođenja radova na izgradnji nove dionice autoputa A-1, u dijelu koji prolazi kroz područje naselja Tičići kod Kaknja radnici su pronašli još dva stećka.Ovi stećci, koji su pronađeni na istom lokalitetu kao i oni pronađeni prošle godine, bit će preneseni u lapidarij, koji se nalazi na platou ispred Omladinskog centra i Doma kulture u Kaknju.Zanimljivo je da se niko nije posebno zainteresirao za ovaj arheološki lokalitet i nastavio ozbiljnija istraživanja u Tičićima. Ovaj pronalazak još jednom je posvjedočio da je područje Kaknja veliki fascinantni otvoreni muzej.Sigurno je da se uz ozbiljniji pristup istraživačkim arheološkim aktivnostima na ovom lokalitetu može doći i do nekih drugih historijskih dragocjenosti, jer je očito ovo područje kroz historiju bilo naseljeno što potvrđuju i presjeci zemljišta prilikom izvođenja radova na gradnji nove saobraćajnice.

BiH, 25.11.2011 - Čestitamo Dan državnosti svim građanima BiH

Na danasni dan, 25.11.1943,u Varcar Vakufu, (današnji Mrkonjić Grad) ,odrzano je prvo Zajedanje ZAVNOBIH-a na kojem je uz prisustvo i opste zadovoljstvo svih konstutativnih naroda BiH obnovljena državnost Bosne i Hercegovine odnosono nekadasnje ponosne Kraljevine Bosne te tako jos jednom potvrđeni temelji državnosti postavljenih prije vise od hiljadu godina.
Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao opštepolitičko predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943). Istovremeno je konstituisano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem, ljekarom iz Bijeljine, kao predsjednikom.U to ime, povodom 25. Novembra 1943, UG Bosona cestita današnj dan i poziva vas da aktivnostima u narednoj godini zajedno obiđemo kulturno-historijske ostavštine naše države.

Jajce, 11/12.11.2011 - Međunarodni naučni simpozij ”Stjepan Tomašević (1461.-1463.) - slom srednjovjekovnog Bosanskog Kraljevstva”

Međunarodni naučni simpozij pod nazivom ”Stjepan Tomašević (1461.-1463.) – slom srednjovjekovnog Bosanskog Kraljevstva”, odrzaće se 11.i 12.11 2011. godine,u Velikoj sali Općine Jajce.
Program simpozija počinje izlaganjem mr. sc. Emira O. Filipovića sa Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu s temom ”Historiografija o padu srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva”, zatim dr. sc. Dine Mujadževića s Hrvatskog instituta za povijest s temom ”Pad Bosne 1463. prema osmanskim narativnim izvorima”, kao i dr. sc. Borislava Grgina s Odsjeka za povijest FF-a u Zagrebu s temom ”Južne granice Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva u vrijeme Stjepana Tomaševića” te predavanja dr. sc. Dubravka Lovrenovića s Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu s temom ”Crni bosanski kralj u historiografiji i narodnoj predaji“
Gostujuce obračanje je prof. Tamasa Palosfalvyja iz Mađarske s temom ”Politička pozadina u Mađarskoj za vrijeme osvajanja Jajca 1463.”  te prof. Richarda Horvatha iz Mađarske s temom ”Jajačka tvrđava u organizaciji mađarskog graničnog sustava”.
Predavanja ce održati i dr. sc. Zdenke Janeković-Römer iz Zavoda za povijesne znanosti HAZU – Dubrovnik s temom „Slom Bosanskog Kraljevstva u dubrovačkim izvorima“ kao i dr. sc. Đure Tošića s Istorijskog instituta u Beograd s temom „Sudjelovanje bosanskog plemstva u oslobađanju Jajca“, te dr. sc. Stanka Andrića s Hrvatskog instituta za povijest s temom „Bosanski protukralj Radivoj Ostojić, njegova žena iz obitelji Veličkih i njihov sin Matija, sultanov bosanski kralj“.
U subotu, 12.11 su predviđena sljedeća predavanja: prof. Hrvoje Kekez, iz Hrvatskog instituta za povijest s temom „Knezovi Blagajski i tvrdi grad Blagaj nakon osnutka Jajačke banovine 1464. godine“; dr. sc. Marija Karbić iz Hrvatskog instituta za povijest s temom „Uloga plemstva s područja današnje Slavonije u obrani Jajačke banovine“, dr. fra Andrija Zirdum, s temom „Crkve i njeni naslovnici u srednjem vijeku u BiH“. Nakon toga slijede predavanja dr. sc. Tomislav Galović iz Zavoda za hrvatsku povijest FF-a u Zagrebu s temom „'Ego a puero baptizatus fui et litteras Latinas didici…' – prilog proučavanju latinske pismenosti u srednjovjekovnoj Bosni (s posebnim osvrtom na 15. stoljeće)“ te Husein Sejko Mekanović s temom „Portret bosanske kraljice Katarine Vukčić Kotromanić“ i dr. sc. Jakša Raguž iz Hrvatskog instituta za povijest s temom „Sudbina posmrtnih ostataka kralja Stjepana Tomaševića 1463. - 1888. - 1992. - 1999.“ Održavanje simpozija je podpomognuto od strane Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke BiH, te predsjednika Federacije BiH, gosp. Živka Budimira.

Sarajevo, 04.11.2011 - Izložba Povelje i pisma srednjovjekovnih bosanskih vladara i vlastele u Sarajevu

Društvo za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije i JU Muzej Tešanj ipredstavljaju izložbu "Povelje i pisma srednjovjekovnih bosanskih vladara" , ovaj put u Sarajevu. Svečano otvorenje izložbe održat će se u petak, 4. novembra 2011. godine, s početkom u 11.00 sati, na drugom spratu Filozofskog fakulteta u Sarajevu. U promociji će učestvovati doc. dr. Esad Kurtović, doc. dr. Lejla Nakaš i mr. Emir O. Filipović 

Tešanj, 21.09.2011 - Izložba Povelje i pisma srednjovjekovnih bosanskih vladara i vlastele

Posjetom Tešnju, 17.09.2011, okončano je jošjedno, posljednje Hodoljublje u 2011 godini, organizovano i realizovano odstrane UG Bosona
Grad Tešanj nije slučajno ostavljen kao završni pohod nakon Bihaća,Stine,Krupe, Bužima, Ključa, BanjaLuke, Bobovca i drugih. Prema pouzdanim izvorima, mada njegova historija sežedaleko prije, do dana Ilirike, prvo spominjanje grada pojavljuje se u pismenoj formi poveljom Stjepana Tomaševića kralja Bosne i to baš 18. septembra 1461. godine te smo posjetu upriličili da 550 godina poslije budemo na tešanjskoj Gradini.
Sama gradina nas je ostavila zadivljenei zaljubljene u veličanstvenost srednjovjekovne Kraljevine Bosne i njenih zaostavština koje Tešnjaci čuvaju kroz vjekove od njenog postanka do dana današnjeg. Posebnosmo ostali impresionirani samosvijesti svih građana o kulturnoj baštini kaovlastitoj imovini i nasljeđu te shodno tome i odnosu prema njoj kao nečemu bliskomi interesu svih bez obzira na materijalnu korist.
Naviknuti da na utvrđenjima istarim gadovima zatičemo hrpe smeća i uništenih spomenika, Tešanj zatičem očist, očuvan, autentičan i dostojanstven
Mimo Gradine posjetili smotešanjsku čaršiju, Frehad-begovu džamiju, mezar Musa ĆazimaĆatića te Eminagića konak, najstariji i najljepši objekat porodičnog graditeljskog naslijeđa u Tešnju.
U samoj Kapetanovoj kuli tešanjske Gradine je 14. septembra 2011. godine, u okviru manifestacije Dani evropskog naslijeđa, i povodom obilježavanja 550. obljetnice prvog zapisa o gradu Tešnju, otvorena izložba Povelje i pisma srednjovjekovnih bosanskih vladara i vlastele. Tešanj se u historijskim dokumentima prvi put spominje u privilegiji od 23. marta 1461. godine kojom papa Pije II obdaruje franjevačku crkvu Sv. Jurja u Tešnju koju je utemeljio i podigao Radivoj Kristić, brat kralja Stjepana Tomaša, obećavši oprost svima koji je pohode i posjete.

Izlozbu je organizirala Javna Ustanova Muzej Tešanj a predstavljeni snimci dokumenata čiji se originali nalaze u Državnom arhivu u Dubrovniku. Uvršteni su dokumenti skoro svih bosanskih vladara i u hronološkom smislu obuhvataju najširi mogući raspon, od povelje Kulina bana iz 1189. godine, koja predstavlja prvi pisani trag o vezama između Bosne i Dubrovnika, pa sve do posljednjih sačuvanih povelja i pisama kralja Stjepana Tomaševića iz 1461. Izloženi materijal predstavlja reprezentativan izbor diplomatičke građe, pisane ćirilicom i latinicom, među kojima su vladarske povelje, ugovori o miru i prijateljstvu između Bosne i Dubrovnika, trgovački ugovori, sporazumi kojima su se rješavala teritorijalna pitanja, zatim pisma kojima su utvrđivani iznosi tributa i dohodaka koje je Dubrovnik dugovao bosanskom vladaru, vjerovna pisma namijenjena poslanicima i slično. Izložba je upotpunjena djelima akademskog slikara Ahmeta Hundura nakojima su predstavljeni portreti kralja Tvrtka I Kotromanića.

Slike posjete Tešnju i izložbe            Slike sa prethodnih Hodoljublja

Goražde, 19.09.2011 - Zupčići kod Goražda: Pronađeni tragovi prvih pekara

U neolitskom naselju Jagnjilo u Zupčićima kod Goražda, starom više od 7.000 godina, okončana je posljednja faza istraživanja na kojima su u proteklih 20-ak dana radili arheolozi Njemačkog arheološkog instituta iz Kiela i Zemaljskog muzeja BiH.
Predstavljajući rezultate istraživanja, arheolog Robert Hofman kazao je da su na ovom lokalitetu pronađene i najvećim dijelom iskopane dvije neolitske kuće s kompletnim inventarom.
Geo-magnetska istraživanja pokazuju da su stanovnici koji su bili na ovom prostoru vjerojatno bili preteče poljoprivrednika o čemu svjedoče ostaci brojnih alata koji su pronađeni. Smatramo da su ovdje živjeli prvi proizvođači i prerađivači žitarica u regiji, te ljudi koji su vješto proizvodili posuđe i alate od keramike i kamena, pojasnio je Hofman dodajući da je na ovom lokalitetu nakon one 2009. godine i sada pronađena figurina žene ptice, za koju se vjeruje da je predstavljala njihovo božanstvo.Posebno zanimljivim i značajnim Hofman ocjenjuje pronalazak perli iz ogrlice, kakva do sada nije nađena u BiH.
"Prije nekoliko dana pronašli smo dvije keramičke perlice koje su dio nakita. Na prvi pogled one ne izgledaju baš reprezentativno, dosta su jednostavne, ali one su važne s obzirom da trenutno ne postoje slični primjerci na području BiH. Trebat ćemo malo dublje proučiti literaturu kako bi utvrdili njihovu starost i namjenu", kazao je.
Očekivanja su da će suradnja Zemaljskog muzeja BiH iz Sarajeva i Instituta iz Kiela na ovom arheološkom nalazištu, biti nastavljena i sljedeće godine.

Sarajevo 09.09.2011 - Nova dobara na listi nacionalnih spomenika BiH

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH,  na svojoj redovnoj 51. sjednici uvrstila je niz novih dobara na Listu nacionalnih spomenika BiH među kojima je niz srednjovjekovnih grobalja , starih gradova  i vjerskih objekata.
Između ostalog, nacionalnim spomenicima su proglašeni kovačnice (mejdani) u selu Očevlje, općina Vareš, historijska područja - nekropola sa stećcima na lokalitetu Mašeti u području zaseoka Velika, Bradina, općina Konjic , nekropola sa stećcima, nišanima i krstačama u Gornjoj Bradini, općina Konjic, Glavica u Bilješevu, općina Kakanj ,Ostaci temelja objekta poznatog kao hiža «Crkve Bosanske» u Dubcu, općina Čajniče te Stari grad Komotin, općina Jajce 

Bobovac, 08.09.2011 - Godišnjca smrti kralja Stjepana Dabiše

Na današnji dan, prije 616 godina,  8. septembra 1395 umro je bosanski kralj Stjepan Dabiša koji je vladao Bosnom u periodu od 1391. do 1395. godine.

Dabišino proijeklo nije sasvim razjašnjeno. Bio je vanbračno dijete, unuk bana Stjepana I, ali izvori se razilaze po pitanju kojeg od dva mlađa Stjepanova sina je Dabiša bio sin.
Jedna grupa izvora navodi da je otac Stjepana Dabiše bio Ninoslav Kotromanić, mlađi brat Vladislava Kotromanića.
Druga grupa izvora tvrdi da je da je bio mlađi vanbračni sin Vladislava Kotromanića i polubrat Tvrtka I, ako ne i zakoniti sin Vladislava i Jelene Šubić. Kako je Tvrtko I rođen 1338. ili najkasnije 1339. godine, a Dabiša je po toj teoriji njegov mlađi (polu)brat.
Na prijestolje je došao poslije smrti Tvrtka I kao najstariji Kotromanić.U prvim godinama svoje vladavine je uspio da sačuva neokrnjene granice bosanske države iz doba Tvrtka I. U proljeće 1392. godine odbio je jednu tursku provalu u Bosnu. Razdor između Dabiše i bosnanskih velikaša s jedne strane i vođa hrvatskog plemstva s druge strane iskoristio je ugarski kralj Sigismund da ih slomije. Pošto je razorio uporište hrvatskih velikaša Dobor 1394. godine, a njih zarobio, ugarskom kralju potčinio se i Dabiša. Bosanski kralj se odrekao vlasti nad Hrvatskom i Dalmacijom, primio vazalne odnose i zajedno s vlastelom složio se da poslije njegove smrti krunu Bosne preuzme Sigismund, muž unuke Stjepana II Kotromanića. Tako su uništene tekovine moćne bosanske države iz perioda Tvrtka I i njen uticaj na Balkanu.
Dabiša je umro 8. septembra 1395. godine u Kraljevoj Sutjesci i sahranjen je u Bobovcu. Budući da je nadživio svoju rodicu, ugarsku kraljicu Mariju, po čijem nasljednom pravu je Sigismund bio izabran za Dabišinog prijestolonasljednika, vlastela je odlučila da bosansko prijestolje neće pripasti Sigismund. Nastupio je interregnum tokom kojeg je vladala Dabišina udovica, Jelena Gruba.
Jedino preživjelo dijete rođeno iz braka Stjepana Dabiše i Jelene Grube bila je kćerka Stana. Stanina kćer, čije se ime navodi kao Vladava, udala se za Juraja Radivojevića još za života svoga dede Dabiše i nane Grube, što potvrđuje Dabišina povelja iz 1395. kojom kralj poklanja selo Veljaci na upravu svojoj kćeri Stani, s tim da poslije njene smrti upravu nad selom naslijede Vladava i njen muž.Dabišina unuka Vladava je imala djecu još za vrijeme Dabišinog života i vladavine.

Goražde, 05.09.2011 - Arheološki radovi u Zupčićima kod Goražda

  Zupčićima kod Goražda u toku su arheološki radovi u okviru projekta započetog prije dvije godine, a čiji je cilj istražiti neolitsko naselje staro više od 7.000 godina. Na lokalitetu Jagnjilo arheolozi Njemačkog arheološkog instituta iz Kila i Zemaljskog muzeja Sarajevo sa studentima iz Sarajeva i mještanima Zupčića otkrivaju ostatke objekata. Prije dvije godine njemačko-bosanski tim arheologa locirao je neolitsku kuću s kompletnim inventarom, dobro očuvanim ognjištem, keramikom, alatima od kremena, kamena i kostiju te figurinu u obliku žene ptice koja je u to vrijeme predstavljala božicu vode. Nedaleko od tog mjesta sada je u toku otkrivanje još jednog sličnog objekta. Osim arheoloških iskopavanja, koriste se i pomoćne metode na osnovu kojih se saznaje šta se prije 7.000 godina nalazilo na jelovniku prastanovnika Goražda. Prema podacima koje do sada imamo, okvirna granica postojanja i naseljavanja ovog mjesta je između 5.400 i 5.000 godina pne. Pretpostavka je da su ljudi koji su izgradili ovo naselje bili prvi farmeri u regionu. Uzgajali su nekoliko vrsta žitarica, od kojih se neke koriste i dan-danas. Imamo nekoliko vrsta pšenice, ječma ili, recimo, lješnjik koji je bio isti kao ovaj današnji - ističe Ana Marić, kustosica za latin i numizmatiku Zemaljskog muzeja. 

Sarajevo, 29.08.2011 - 822 godine povelje Kulina Bana

Na današnji dan, 29. augusta 1189. godine, napisan je i sačuvan prvi pismeni dokaz postojanja narodnog bosanskog jezika. Riječ je o čuvenoj Povelji Kulina bana koja je temeljni dokaz historijskog i pravno-političkog postojanja Bosne.
Povelja Kulina bana napisana na današnji dan prije 822 godine ima višestruku vrijednost za BiH. Povelja je napisana na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom. Ovaj dokument je ne samo najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument, nego je Povelja bosanskoga bana Kulina i najstariji državni dokument kod svih južnoslovenskih naroda i država. Čuvenom poveljom bosanski vladar Kulin ban garantuje dubrovačkim trgovcima slobodu kretanja u Bosni i slobodnu trgovinu bez ikakvih dadžbina.
Njen značaj ogleda se u dva područja: historiji bosanske državnosti i historiji bosanskog jezika. Što se tiče prvog aspekta, može se reći da je Kulinova povelja rodni list bosanske državnosti. Iz njenog sadržaja jasno se može uočiti činjenica da je Bosna već u 12. stoljeću imala uređenu državu i instituciju suverenog vladara, mada o tome postoje dokazi i iz 10. stoljeća. To su kroz historiju prešućivali i pokušavali osporiti razni historičari, geografi, politolozi iz nekih okolnih zemalja. Čak su neki uvrštavali Kulinovu povelju u spomenike vlastite nacionalno-jezičke historije, mada na njenom početku jasno stoji odrednica "(banь) bosьnьski". Također, u povelji se uočava da je Bosna već tada imala prijateljske odnose s Dubrovnikom, koji su se nastavili održavati kroz iduća stoljeća, te da je tada bila razvijena i trgovina na cijeloj teritoriji tadašnje bosanske države. To govori da Bosna nije bila zatvorena i da je održavala veze i s drugim državama. Još jedna važna činjenica o kojoj svjedoči ova povelja jeste postojanje pisarske kancelarije na banovom dvoru, što dokazuje dugu tradiciju pismenosti na bosanskom tlu, a često se kultura (a ponekad i kulturni nivo) jednog naroda veže upravo za početke pismenosti kod tog naroda.
Danas postoje 3 primjerka Povelje Kulina bana, od kojih nijedan nije u BiH. Jedan se nalazi u Sankt Petesburgu, a dva u državnom arhivu u Dubrovniku.

Sarajevo, 26.08.2011 - Početak izrade replike Zgošćanskog stećka

Prigodnom ceremonijom i uz prisustvo visokih zvaničnika Grada Sarajeva, Kantona Sarajevo i Federacije BiH, danas je, ispred Filozofskog fakulteta, ozvaničen početak izrade replike Zgošćanskog stećka.Izrada replike dio je aktivnosti Projekta "Tajna Zgošćanskih stećaka" koji je rezultirao multidisciplinarnim istraživanjem lokacije, stećka, ali i posmrtnih ostataka pronađenih ispod jednog od najljepših stećaka u BiH.
"Ovaj stećak ima posebnu historiografsku vrijednost i već na samom početku realizacije izrade replike privukao je veliku pažnju javnosti, prolaznika i turista", rekao je na konferenciji za medije predsjednik Udruženja za kulturno nasljeđe "Art Sef" Ferid Sokolović koje je ujedno i inicijator Projekta.Član državne Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Dubravko Lovrenović istakao je da je između 70.000 stećaka na tlu BiH, za izradu replike izabran najljepši.
"Njegovu fascinantnu težinu od 14 tona upotpunjuje istančan umjetnički izražaj koji ga čini najreprezentativnijim od svih", rekao je Lovrenović.
Izradu replike finansirao je Grad Sarajevo.Tim povodom prisutnim se obratio gradonačelnik Saraje Alija Behmen koji je podsjetio da će replika biti smještena ispred Zgrade institucija.
"Ne mogu a da ne kažem da će replika postavljena ispred Zgrade institucija prenositi i svojevrsnu poruku: poruku opstojnosti BiH i red je da to oni koji to do sada nisu shvatili shvate", dodao je Behmen.
Projekt izrade replike trajat će 45 dana. Tokom ovog perioda, radovi će biti vršeni javno, odnosno, bit će otvoreni za posjetitelje. Na raspolaganju zainteresiranim bit će i predavač koji će ih upoznavati s projektom i stećcima.Nadalje, Udruženje "Art Sef" će u narednim danima, a najvjerovatnije 15. septembra, izaći u javnost s rezultatima datiranja posmrtnih ostataka pronađenih ispod stećka.
"Već sada sa sigurnošću možemo reći da je pronađeni skelet u direktnom krvnom srodstvu s Kotromanićima. Dakle, riječ je o bosanskim banovima. Mi smo već dobili rezultate C14 analize i znamo starost, ali, s obzirom da je riječ o vrlo interesantnim rezultatima, poslali smo uzorke na datiranje i na institut u Londonu da bi otklonili mogućnost bilo kakve manipulacije" kazao je Sokolović.
Zgošćanski stećak - sljemenjak pronađen je na lokaciji Donje Zgošće kod Kaknja. U vrijeme Austrougarske prenesen je u Botanički vrt Zemaljskog muzeja u Sarajevu gdje se i danas nalazi.

Tuzla, 22.08.2011 - Prijedlog spomenika Kralju Tvrtku I u Tuzli

Komisija za provođenje postupka izbora najpovoljnijeg ponuđača po Konkursu za izradu idejnog rješenja i izradu i isporuku spomenika Tvrtka I Kotromanića ocijenila je kao najbolje radove idejna rješenja akademskog vajara Adisa Lukača iz Sarajeva, akademskog vajara Mustafe Skopljaka iz Sarajeva i akademskog kipara Zorana Jurića iz Zagreba. U daljoj proceduri oformit će se pregovarački tim, koji će sa autorima razgovarati o eventualnim korekcijama, ali i o cijeni.
Inače, Komisija za provođenje postupka izbora najpovoljnijeg ponuđača nije proglasila prvu nagradu. Drugu nagradu dobit će Adis Lukač, a nagrada je u iznosu od 10.000 KM, dok su Mustafa Skopljak i Zoran Jurić, podijelili treće mjesto i biti će nagrađeni sa po 5.000 KM. Po 3.000 KM dobit će arhitekta iz Tuzle Mirza Čorbić i vajar iz Sarajeva Darko Šobot.
Podsjetimo, odlukom Općinskog vijeća utvrđen Fond nagrada u iznosu od 50.000 KM, a komisija je za nagrade potrošila 26.000 KM. Kada je riječ o predloženim cijenama, spomenik Adisa Lukača, ako bi na koncu i pobijedio, koštao bi 200.000 KM, spomenik Mustafe Skopljaka 310.000 KM, a spomenik Zorana Jurića 248.000 KM.
Sredstva za gradnju spomenika planirat će se u Budžetu općine Tuzla za 2012. godinu, a radovi na izgradnji mogli bi početi s krajem 2011. godine.

Sarajevo, 11.07.2011 - Projekat Moja BiH - moje naslijeđe

KLIKNITE NA SLIKU

Potreba da se mladi naraštaji upoznaju sa šarolikošću bosanskohercegovačke baštine iznjedrila je osnovni cilj ovoga projekta – podizanje svijesti mladih o značaju, stvaranju odgovornosti i očuvanju naslijeđa.
Konzultirajući stručnjake iz različitih oblasti, koji se bave odgojem i obrazovanjem djece, zaključeno je da ciljna skupina budu djeca osnovnoškolskog uzrasta. Od 2006. godine, projekt se kontinuirano realizira u svim regijama Bosne i Hercegovine, sa posebnim fokusom na gradove, odnosno spomenike kulture za čiju je obnovu Američka ambasada izdvojila financijska sredstva.

Bužim, 14.06.2011 - Početak druge faza arheoloških istraživanja bužimskog starog grada

U Starom gradu u Bužimu počela je druga faza arheoloških istraživanja, koja izvodi Zemaljski muzej iz Sarajeva uz pomoć eminentnih arheologa iz Engleske. Vrijednost istraživanja je 62.000 KM. Ovo je za Fenu potvrdio načelnik Općine Bužim Mirsad Šahinović, navodeći da su sredstva osigurali Federalno ministarstvo prostornog uređenja, te turizma i okoliša. Istraživanja, koja će biti završena za 20-tak dana, trebalo bi pokazati da li Stari grad potiče iz 13. stoljeća.
- Utvrdili smo da ovaj bedem iz 14. stoljeća nije najstariji, jer smo pronašli još jedan za koji pretpostavljamo da potiče iz ranijeg perioda, kazao je arheolog Mirsad Sijarić, voditelj istraživanja.
Prema njegovim riječima, to je vrlo značajno otkriće jer većina starih gradova u BiH potiče iz 14. stoljeća.

Travnik, 10.06.2011 - Pronađeno osam sarkofaga iz 14. i 15. stoljeća

Arheolozi su na lokalitetu Glavice-Han Bila u općini Travnik pronašli osam sarkofaga iz 14. i 15. stoljeća, a očekuje da će do kraja istraživanja biti otkrivena još dva.Ovo arheološko istraživanje, koje je počelo jučer, organizovali su Zemaljski muzej BiH i Zavičajni muzej Travnik.
Vođa istraživanja i kustos Zemaljskog muzeja Lidija Fekeža Martinović rekla je novinarima da je ova lokacija poznata još od 1948. godine kada je pronađena renesansna kapa iz 15. vijeka koja je pohranjena u Zemaljskom muzeju u Sarajevu."Ovim projektom, koji je pokrenut na inicijativu Zemaljskog muzeja Travnik, obuhvaćene su nekropole na lokalitetu Glavice-Han Bila i u Fazlićima u travničkoj općini. Cilj je da se ove lokacije istraže do kraja i na adekvatan način zaštite i sačuvaju", rekla je Martinovićeva.

Srebrenica, 06.06.2011 - otktiveni ostaci Domavie, najveceg rimskog grada na Balkanu

U naselju Donja Gradina kod Rudnika olova i cinka u Sasama kod Srebrenice otkriveni su arheološki ostaci Domavie, najvećeg rimskog grada na Balkanu koji je bio glavni centar za tadašnje rimske provincije Panoniju i Dalmaciju. Istraživanja su počela prije sedam dana i da su već otkrivene zidine prve monumentalne rimske građevine sa kamenim dovratnicima i rimski sarkofag sa reljefnim natpisom, dok su u okolini pronađeni ostaci i tragovi rimskih puteva.
Riječ je o municipiumu iz perioda oko 250. godine nove ere nastalom u doba vladavine rimske dinastije Severa koji je pod njihovom vladavinom doživio procvat i dobio status kolonije, a koja je bila privredno sjedište Panonije i Dalmcije.Domavia se brzo razvijala zahvaljujući eksploataciji rude srebra, zlata i drugih plemenitih metala u neposrednoj blizini, naglasivši kako je u to vrijeme političko sjedište bio Municipium Malvesiatium u današnjim Skelanima, čiji su arheloški ostaci otkriveni prije tri godine.
        Ovo arheološko istraživanje organizovano je nakon što su prilikom prošlogodišnjeg kopanja kanala za seoski vodovod pronađeni kamen sa natpisom i uklesanom figurom, a potom i ostaci zidina.O Domaviji postoje podaci u publikacijama austrougarskih istraživača, a posljednja istraživanja obavio je akademik Dragoslav Srejović 1960. godine kada je na lokalitetu Gornja Gradina formirano rudno jalovište i smatrano je da su time uništeni tragovi Domavie.Sada se došlo do dokaza da je njeno sjedište bilo u Donjoj Gradini, a da je istočna periferija bila u obližnjem selu Lasovac, gdje je pronađena jedna rimska stela.Riječ je o nalazištu od izuzetne vrijednosti koje treba strpljivo i stručno istraživati, a pronađene ostatke propisno zaštititi i konzervirati

Srebrenica, 31.05.2011 - predstavljene fotografije i mapa srebreničkih nekropola

U okviru tradicionalne kulturno-sportske i privredne manifestacije "Dani Srebrenice 2011", Turistička organizacija iz ovog mjesta priredila je videoprezentaciju i fotoizložbu nekropola sa područja srebreničke opštine.
Ovom prilikom predstavljena je i turistička karta sa unesenim podacima i obilježenim lokalitetima sa 50 registrovanih srednjovjekovnih nekropola sa 850 stećaka u ovoj opštini, dok se u ranijoj literaturi nalaze podaci o 43 nekropole.
Nekoliko nekropola nije registrovano jer se nalaze u minskim poljima i prilikom obavljanja ovog istraživanja nije im se moglo prići.
Ovo istraživanje, izradu baze podataka i turističke karte kao i uređenje pet nekropola uradila je srebrenička Turistička organizacija uz pomoć Italijanske kooperacije za razvoj.Direktor Turističke organizacije Sead Jahić rekao je da se među nekropolama nalazi nekoliko dobro očuvanih stećaka izuzetne veličine kao što je nekropola u selu Ljeskovik.On je dodao da na području ove opštine ima nekoliko stećaka sa natpisima, rozetama, ornamentima i drugim uklesanim figurama."Posebno je karakterističan jedan stećak u nekropoli Zgunja kod Skelana na kome su uklesane rozete na jednoj, štap na drugoj i natpis 'Ovje je ukopan kristjanin Ostoja' na trećoj strani", rekao je Jahić.
Sead Jahić također istiće da je ovo istraživanje obavljeno radi izrade baze podataka i karte sa unesenim podacima o nekropolama, s ciljem sagledavanja u kakvom se stanju nalaze da bi se preduzele aktivnosti na njihovom uređenju i zaštiti i tražila sredstva od međunarodnih institucija za tu namjenu te da se nekropole stećaka kao dio kulturno-istorijskog nasljeđa ove opštine valorizuju i uvrste u njenu turističku ponudu.

Sarajevo, 20.05.2011 - Promocija knjige "Iz historije bankarstva Bosne i Dubrovnika u srednjem vijeku"

Promocija knjige dr. Esada Kurtovića, docenta na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, naslovljena "Iz historije bankarstva Bosne i Dubrovnika u srednjem vijeku (Ulaganje novca na dobit)" odrzaće se u petak 20.05.2011 u prostorijama malog amfiteatra Filozofskog fakulteta u Sarajevu
Djelo se bavi kompleksnom tematikom ulaganja novca na dobit u Dubrovniku gdje je ono primjenjivano kao posebna forma državnog bankarstva pri čemu je novčana imovina ulagana u državnu kasu kako bi se na osnovu tog uloga ostvarila značajna kamata.U takvo poslovanje su, kroz dubrovačko stjecanje područja Konavala koje se prethodno nalazilo pod vlašću bosanske krune, bili uključeni i predstavnici bosanskih vlastelinskih porodica Kosača, Pavlovića, Pohvalića i Tezalovića.
Knjiga dr. Esada Kurtovića je rezultat dugotrajnih i detaljnih istraživanja u Državnom arhivu u Dubrovniku te je u njoj predstavljena velika količina novih i neiskorištenih izvornih podataka. Upravo će iz ovog razloga ona obogatiti naša znanja o toj tematici i pomaknuti historiografske domete u oblasti ekonomske historije srednjovjekovne Bosne.

Zenica, 29.04.2011 - Fotomonografija "Šest vijekova Vranduka i vrandučkog kraja"

Fotomonografija "Šest vijekova Vranduka i vrandučkog kraja" promovisana je sinoć u Muzeju grada Zenice. Autori ove publikacije Amir i Afan Abazović priču o Vranduku ispričali su kroz 480 izvrsnih fotografija i obilje podataka o istoriji i sadašnjem trenutku drevne Vrandučke kule i cijelog ovog kraja.
Ova fotomonografija, rečeno je na promociji, namijenjena je svim zaljubljenicima u Bosnu i njenu istoriju, ali je njena promotivno turistička dimenzija možda i značajnija.
Fotografije objavljene u knjizi, napomenuo je Amir Abazović, odabrane su između pet hiljada fotografija koje su snimane nekoliko godina, a u publikaciju je uvršten i jedan dio fotografija iz fundusa Muzeja grada Zenice i Turističke zajednice Zeniučko-dobojskog kantona,

Sarajevo, 16.03.2011 - Komisija za nacionalne spomenike BiH proglasila 16 novih nacionalnih spomenika

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH donijela je danas, na 50. redovnoj sjednici, odluke o proglašenju 16 dobara nacionalnim spomenicima.
Riječ je o arheološkom području Rapovine, historijskom području - prapovijesni tumulus i nekropola stećaka na lokalitetu Kapova selišta, historijsko područje - nekropola stećaka na lokalitetu Zlatarić te industrijska graditeljska cjelina hidroelektrane na Jarku u Bihaću.
Nacionalnim spomenicima proglašeni su i mjesto i ostaci historijske građevine Konak u Bihaću, pokretno dobro-zavičajna zbirka Boška Karanovića u Bosanskoj Krupi, graditeljske cjeline - pravoslavna crkva u selu Malo Blaško, crkva Svetog Ćirila i Metoda s Bogoslovijom u Sarajevu i školske zgrade iz Gimnazijske ulice u Sarajevu.
Odluke su donijete i za historijske spomenike - most na rijeci Orlji kod Klinčića, kuća Mulalić u Doboju, Gospođicina kuća u Sarajevu te hotel Zagreb u Sarajevu i graditeljsku cjelinu - Abdesthana (Šejh Feruhova džamija) s grobljem i česmom u Sarajevu.
Predsjednica Komisije Amra Hadžimuhamedović istakla je da Komisija funkcionira u vrlo teškim političkim uvjetima i svojevrsnom pravnom vakuumu, ali da rad Komisije ne trpi.
"Apelujemo još jednom, na sve donositelje odluka u državi da se prema naslijeđu odnose kao prema dugoročnoj političkoj činjenici i faktoru mira u BiH", izjavila je Hadžimuhamedović na konferenciji za novinare.
Na 50. sjednici razmatrano je 26 prijedloga za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima. Ukupno je, do danas, nacionalnim spomenicima proglašeno 626 dobara.

Sarajevo, 24.02.2011 - Predstavljanje knjige "Bosanski kraljevski rodoslovi"

"Bosanski kraljevski rodoslovi" naziv je knjige Zlatka Lukića koja je u okviru Festivala "Sarajevska zima" predstavljena jučer u multimedijalnom centru "Mak" Biblioteke Grada Sarajeva.
Lukić je na jučerašnjoj pres-konferenciji u Sarajevu kazao da knjiga donosi 120 rodoslovnih karata, sedam popisa i dvije usporedne tabele, kojima su predočene sve rodbinske i ženidbene relacije između bosanskih i drugih dinastija.
Naglasio je da je pratio samo kraljevske bosanske porodice i visoko plemstvo, pokazujući konstantno "miješanje nacija" u tom procesu. Rezultat je da su naši potomci vezani s dinastijama gotovo svih evropskih država, kao što su Bizant, Turska, Ugarska, Austro-Ugarska, Rusija i druge.
Ustvrdio je da je pošao od teze da na Balkanu ne postoji niti jedna "čista nacionalna krv", jer su se apsolutno svi brakovi među kraljevskim lozama uspostavljali na osnovu političkih interesa. Namjera autora je da knjiga bude štampana u formi atlasa, kao što su to geografski i historijski atlasi, uz luksuznu opremu te visok kvalitet štampe i papira.

Srebrenik, 16.02.2011 - Javno predstavljena povelja Stjepana II Kotromanića iz 1333. godine

U povodu 15. februara, rođendana grada Srebrenika, jučer je na trgu Alije Izetbegovića svečano otkriven pano s kopijom Povelje bosanskog bana Stjepana II Kotromanića. Riječ je o povelji kojom vladar srednjovjekovne bosanske države 15. februara 1333. godine, u cilju dobrosusjedskih odnosa i unapređenja trgovačkih veza, Dubrovačkoj republici daruje Rat, Ston, Prevlaku i ostrva oko Rata.
U tom dokumentu prvi put se pominje ime Srebrenika u pisanim historijskim izvorima i zbog toga se 15. februar obilježava kao rođendan ovog grada. Pano je otkriven u prisustvu velikog broja građana, predstavnika privrednog, političkog, kulturnog i vjerskog života općine te gostiju iz prijateljskih gradova Dubrovnika i Vinkovaca. "U vrijeme nastanka povelje Srebrenik je bio centar srednjovjekovne bosanske države, a o tome svjedoči i kula koja stameno stoji na padinama Majevice kao stražar na kapiji Bosne" - istakao je Mehmed Barjaktarević,načelnik općine Srebrenik i naglasio da će ovaj pano biti prozor u svijet i pogled u hiljadu godina dugu historiju Bosne

Sarajevo, 16.02.2011 - BiH nominovala 22 nekropole stećaka

Ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović i član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Dubravko Lovrenović jućer su u Sarajevu prezentovali rezultate dogovora predstavnika četiri zemlje koje učestvuju u zajedničkom projektu nominacije nekropola stećaka na Listu svjetske baštine UNESCO-a - BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske.Na sastanku 10. i 11. februara usvojen je konačan popis nekropola koje će biti nominovane za Tentativnu listu UNESCO-a.
Ministar Nović je na pres-konferenciji potvrdio da će za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a biti nominovano 30 nekropola.
Kako se na području BiH nalazi oko 60.000 stećaka, tako je i najveći broj nominovanih nekropola iz BiH - 22 nekropole, dok će Hrvatska nominovati dvije, a Srbija i Crna Gora po tri.Kad je riječ o nominovanim nekropolama iz BiH, u kojima se nalaze tri i po hiljade stećaka, one se prostiru na području cijele države.
Pripremljen je kompletan materijal za nominaciju nekropola na Tentativnu listu svjetske baštine, te je najavljena mogućnost održavanja međunarodnog naučnog simpozija na kojem bi učestvovali stručnjaci iz ove oblasti obzirom da su stećci kompleksni i imaju više dimenzija.Oćekuje se da će preostali posao biti završen već tokom druge polovine marta, kada bi predajom dokumenta u UNESCO-u bila završena zvanična prijava stećaka kao kulturnog dobra za Tentativnu listu.Nominacijski dosje, čija izrada slijedi nakon predaje fajla za Tentativnu listu, radit će sve četiri zemlje zajedno.Utvrđen je i rok za izradu nominacijskog fajla te je plan da kompletan materijal za prijavu stećaka za uvrštenje na Listu svjetske baštine UNESCO-a bude predan u januaru 2013. godine.

Sarajevo, 11.02.2011 - Planiranje sredstava za Projekat nominacije stećaka na listu UNESCO-a

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva civilnih poslova, u vezi s Projektom nominacije stećaka na Tentаtivnu listu UNESCO-a, koji obuhvata 22 nekropole sa stećcima u BiH. Vijeće je preporučilo nadležnim ministarstvima za kulturu, zavodima za zaštitu kulturnog naslijeđa, općinama, Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH i Državnoj komisiji za saradnju BiH s UNESCO-om da sarađuju na aktivnostima koje treba da doprinesu kvalitetnoj realizaciji ovog projekta.Ministarstvo civilnih poslova i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH zaduženi su za izradu nominacionog dosijea i plana upravljanja za ovaj projekt uz uključivanje stručnjaka iz entitetskih zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa.Vijeće ministara BiH preporučilo je vladama entiteta, kantona i općinskim vlastima da u svojim budžetima za 2011. godinu planiraju sredstva za podršku ovom projektu i zaštiti nekropola sa stećcima prema mjestu gdje se nalaze.

Tuzla , 07.02.2011 - Inicijativa za prvi spomenik kralju Tvrtku I Kotromaniću

Načelnik Općine Tuzla, Jasmin Imamović nedavno je prezentirao ideju izgradnje spomenika Tvrtku I Kotromaniću, kralju srednjovjekovne bosanske države, koji bi, prema idejnom planu, trebao za uze ti mjesto u centralnom gradskom parku. I park bi, saznajemo, nakon to ga dobio ime po prvom bosanskom kralju. Ukoliko bi načelnik Imamović realizovao svoju ideju, Tuzla bi postala prvi bosanskohercegovački grad sa spomenikom ovom srednjovjekovnom vladaru. “Znamo da nigdje nema spomenika bosanskom kralju, zbog čega je ovo pozitivna stvar. Možda je to trebalo uraditi i ranije, recimo u Sarajevu, jer je riječ o prvom bosanskom kralju. Sada čekamo projekt, a po tom ćemo se konačno odredi spram ovog prijedloga“, rečeno je na prezentaciji “Pozdravljamo ovu inicijativu. BiH je jedna od rijetkih država ko ja ima svoje plemstvo i mi to moramo obilježiti, posebno jer je kralj Tvrtko rođen u blizini Tuzle, u Srebreniku. Mislim da je ide ja dobra i sa da treba pričekati njenu realizaciju“, istaknuto je između ostalog.

Spomenik Tvrtku I Kotromaniću biće jedini u sadašnjem velikom parku koji bi trebao ponijeti ime ovog kralja. Svi ostali spomenici koji se da nas nalaze u parku biće prebačeni, najvjerojatnije, u kompleks Panonskog jezera, čime bi se upotpunio ambijent ovog prostora

Banja Luka , 02.02.2011 - Predstavljen "ATLAS STEĆAKA"

Narodna i univerzitetska biblioteka predstavila je danas u Banja Luci publikaciju "Atlas stećaka", u kojem je prikazana 181 karta ovih kulturnih spomenika na području BiH.
Јedan od autora, Miloš Mišković, rekao je da atlas izrađen na osnovu monografije o stećcima poznatog kulturnog istoričara Šefika Bešlagića iz 1971. godine, a s ciljem da informacije o broju nekropola i njihovom razmještaju i strukturi u prikladnoj formi budu dostupne i laicima.
"Ovo kartografsko djelo sadržajno pripada i arheologiji, i istoriji i umjetnosti, a već je veliki broj nekropola na području BiH koji je kandidovan za svjetsku kulturnu baštinu UNESKO-a", naveo je Mišković.
Prema njegovim riječima, na području BiH do sada je otkriveno više od 70 000 stećaka i 3 162 nekropole, ali je veliki broj opština potencijalnih nalazišta, zbog čega u atlasu postoji prostor za radove budućih stručnjake.
Ovim atlasom je predstavljen dio radova nastalih u poslednje dvije i po decenije. Osnovu ovog projekta čini knjiga "Stećci" autora Šefika Bešlagića iz 1971. godine, u kojoj je opisano preko 3 000 nekropola stećaka, sa preko 66 000 pojedinačnih nadgrobnih spomenika. Poslije Bešlagića otkriveno je još nekropola i njihov broj je danas znatno veći. "Naš tim je smatrao civilizacijskom obavezom da Bešlagićevo djelo prevedemo na kartografski jezik, kako bi i šira javnost imala uvid u to kulturno blago", istakao je dr Mišković, inače nekadašnji profesor geografije (kartografije) na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, a sada vanredni profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banja Luci. "Atlas stećaka" biće od izuzetne koristi prilikom kandidature stećaka u BiH kod UNESCO-a za svjetsku kulturnu baštinu, posebno zbog činjenice da je Atlasom obuhvaćeno blizu 90% ovog kulturnog blaga.

Sarajevo, 12.12.2010 - Stećci su svjedoci naše hiljadugodišnje multikulture

Bosanskohercegovački intelektualci okupljeni u Asocijaciji nezavisnih intelektualaca "Krug 99" razgovarali su danas u Sarajevu o temi "Bosanski stećak - na putu ka listi Svjetske kulturne baštine".
Uvodničar današnje sesije bio je prof. dr. Dubravko Lovrenović, član državne Komisije za zaštitu kulturnog naslijeđa, koji je govorio o specifičnosti stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, u kontekstu njihove brojnosti i interkonfesionalnosti.
Kazao je da su upravo stećci svjedok bh. multikulturalnosti, jer iako su pripadali sljedbenicima Crkve Bosanske, na njima se to nije moglo uočiti, a stećak obuhvaća sve što je značilo evropsku dimenziju reprezentacije smrti i njenu lokalnu izvedbu u srednjovjekovnoj Bosni.
Lovrenović je govorio i o brojnim arheolozima, piscima, novinarima koji su se bavili fenomenom stećka, ali je posebno naglasio britanskog arheologa Arthura Evansa koji je još 1875. godine ustanovio da bi stećak mogao biti nadgrobni spomenik.
Dodao je da je Šefik Bešlagić, kulturni historičar, ne samo uradio najveći broj radova o stećcima, nego je i objedinio sve što su prethodne generacije pisale o stećcima.
Predsjednik "Kruga 99" prof.dr. Sulejman Redžić kazao je da stećak bh. kulturno naslijeđe svrstava u sami vrh Evrope.
"Međutim, u postdejtonskoj BiH posebno prirodno kulturno naslijeđe prepušteno je samo sebi. Razara se i devastira i zato su neophodne efikasne mjere kako bi se uspostavio adekvatan sistem upravljanja kulturnim naslijeđem", poručio je Redžić.
Naglasio je da se mora uspostaviti institucionalni okvir kako bi se razvila strategija i uspostavili određeni elementi upravljanja u skladu sa međunarodnim principima i lokalnim potrebama.
Redžić ističe da je upravo stećak, kao dio bh. kulturnog nasljeđa, personifikacija BiH i njene hiljadugodišnje tradicije, a on je ujedno i najbolji svjedok postojanosti BiH i njenih unikatnih obrazaca multikulture, koji su na ovim prostorima bili daleko prije bilo gdje na svijetu

Srebrenica, 09.12.2010 - Otkriveno pet do sada nepoznatih nekropola sa oko stotinu stećaka

Turistička organizacija Srebrenice posljednjih dana, radeći detaljan popis i registarciju nekropola za potrebe turističke prezentacije, otkrila je pet do sada nepoznatih nekropola sa oko stotinu stećaka.
"Pronašli smo i neke nekropole koje do sad nisu bile registrovane, zahvaljujući prije svega ljudima na terenu. Sve su u dobrom stanju i pristupačne, tako da ćemo vrlo brzo postaviti i turističku signalizaciju. To će, smatramo, biti značajan dio turističke ponude općine Srebrenica", kazao je direktor Turističke organizacije Sead Jahić.
Na području Srebrenice nalaze se jedinstveni stećci kakvih nema u drugim krajevima. Do sada je pronađeno nekoliko nepoznatih nekropola sa oko 100 stećaka a ukupno na području općine Srebrenica ima više od 1000.

A da se na ovom području nalaze stećci kakvih drugdje nema, potvrđuje i arheolog Mirko Babić, direktor Muzeja sjeveroistočne Bosne iz Bijeljine.
"Poznato je da se upravo između Srebrenice i Bratunca nalazi nekropola najvećih stećaka. To su zaista monumentalne kuće pokojnika, njihove vječne kuće, kako su to naši preci doživljavali u srednjem vijeku", ispričao je Babić.

Narod stećke naziva mramorjem, mašetima, kamenim biljezima, grčkim, kaurskim ili mađarskim grobljima. O nekropolama se ispredaju razne priče i legende.Takve legende i priče godinama "žive" u srebreničkom selu Karačići.
"Otac mi je kazao da su tu prije ko zna koliko godina živjeli neki Rimljani. Prije nego što su se moji stari doselili ovdje od Užica ili Perućca. Ne znam. Oni su izumrli i tu su ostale neke zidine gdje je moj otac za vrijeme onog rata sakrivao kravu, sjećam se slabo, jer sam tada imala samo četiri godine", ispričala je jedna mještanka tog sela.
Jedna priča kaže da su stećci zapravo svatovi koji su se okamenili. Prema priči, dvije sestre su se udavale, svatovi su se sukobili i tom trenutku i okamenili.
"Čuo sam od oca, a on valjda od đede, da su tu živjeli Bogumili, da su ovo groblja Bogumila koji su bili naši preci", dodao je mještanin Karačića.

Bosna i Hercegovina je inicijator zajedničkog projekta nominacije stećaka, nadgrobnih spomenika iz srednjeg vijeka, za upis na Listu svjetske kulturne baštine.
U projektu učestvuju još Hrvatska, Srbija i Crna Gora. Ovo je prvi put da su četiri zemlje, od raspada bivše Jugoslavije, potpisale zajedno jedan dokument o saradnji u nekoj oblasti, bez posredovanja međunarodne zajednice.
Stećaka na prostoru BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore ima oko 66.000. Najvise ih je ostalo u granicama danasnje teritorije BiH gdje se nalazi oko 58.000,dok se na teritoriji nekadasnje Kraljevine Bosne koja danas pripada drugim državama nalazi 4.400 na teritoriji Hrvatske, 2.000 na treitoriji Srbije i oko 3.000 u Crnoj Gori.

BiH, 25.11.2010 - Čestitamo Dan državnosti

Povodom dana državnosti Bosne i Hercegovine UG Bosona vas poziva da dana 28.11.2010 posjetite Zemaljski Muzej Bosne i Hercegovine te da zajedno obiđemo dio kulturno-historijske ostavštine naše države.
Zajedanje ZAVNOBIH-a u Varcar Vakufu, (današnji Mrkonjić Grad) održano 25.11.1943, je dan kada je obnovljena državnost Bosne i Hercegovine odnosono nekadasnje ponosne Kraljevine Bosne i predstavlja nastavak temelja državnosti postavljenih prije vise od hiljadu godina.
Kroz muzejsku postavku, ispred UG Bosona će nas provesti gospoda Nedžad Murić i Dženan Dautović te nam predstaviti prezentirane sadržaje i reci nesto vise o samim eksponatima. Akcenat posjete ce biti na tematici srednjovjekovne bosanske drzave te kulturno-historijskim dešavanjima iz tog doba.

http://www.zemaljskimuzej.ba/

 Kakanj , 07.11.2010 - Otkriveni stećci tokom gradnje autoputa u Tičićima 

Radnici koji su angažovani na izgradnji autoputa Kakanj-Zenica naišli su na arheološke ostatke na trasi kojom je predviđena gradnja autoputa.O tome je odmah obaviješten Zavod za zaštitu spomenika FBiH i JU za kulturu i obrazovanje.Poslije obilaska terena ustanovljeno je da postoji jedan stećak sljemenjak sa natpisom na krovu.Kasnijim iskopavanjima na dubini od 50-60 cm pronađeni su zatrpani stećci od kojih je jedan sljemenjak sa natpisom na prednjoj užoj strani i jedan stećak ploča.O svim ovim nalazima obaviješten je općinski načelnik i nadležne općinske službe i dogovoreno je da se stećci transportuju u park Doma kulture.
Stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika FBiH na lokalitetu buduće trase regionalnog puta u Tičićima, na području bivše srednovjekovne župe Trstivnica, tokom nastvka arheoloških iskopavanja u posljednja tri dana, pronašli su isto toliko stećaka. Jedan od njih je sljemenjak sa natpisom "ASE PISA VLKAN PRIBIČEVIĆ (N)A SVOJEM S(T)RJECI".Veći je od „okrečenog“ stećka a pripadaju istoj nekropoli.
U jednoj grobnici gdje se nalazio stećak u obliku sanduka pronađeni su skeletni ostaci i dijelovi lobanje.Drugi stećak je sanduk u obliku trapeza, a njegove uže strane su okrenute prema temeljnoj ploči.Sva tri stećka u temeljnoj osnovi imaju ploče, koje su ispucale i od mekšeg su materijala, pa je odlučeno da se ne diraju kako ne bi došlo do neželjenih oštećenja.
U utorak 02.11. i u srijedu 03.11.2010.godine sa arheološkog nalazišta Banja Tičići dopremljeni su stećci u park Doma kulture

Sarajevo , 04.11.2010 - Otvorenje izložbe “STEĆCI”

Ova izložba ima za cilj isticanje vrijednost stećaka kao dijela našeg kulturnog naslijeđa i potaknuti svjesniji i odgovorniji odnos prema njima.
Izložba je svojevrsno putovanje kroz svijet naših predaka na kojem možemo susresti priče o nastanku srednjovjekovne bosanske države, duhu viteštva, crkvi bosanskoj, bosančici, simbolima na stećcima, legende o njima. Bićete u prilici saznati i nešto više o oblicima stećaka, natpisima na stećcima, načinu njihove izrade, najpoznatijim nekropolama, kao i istraživačima stećaka. Osim panoa sa tekstovima i autorskim fotografijama, izložbu čine i mnogobrojne reprodukcije stećaka koje su izrađivali članovi ateljea „Nova Akropola”, kao i reprodukcije bosanskih grbova i novčića iz srednjeg vijeka.
Izložba je prilagođena svim uzrastima, pa je mogu posjetiti i učenici osnovnih i srednjih škola. Ulaz je besplatan.

Otvorenje : 04.11.2010. četvrtak, u 19h
Trajanje izložbe: 05.11.-13.11. od 11 do 14h i od 17 do 20h
Izložbeni prostor udruženja „Nova Akropola”, Zmaja od Bosne 6/II

Sarajevo, 01.11.2010 - Predložene 22 bh. nekropole sa stećcima za listu svjetske baštine UNESCO-a

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH prezentirat će na predstojećem sastanku Radne grupe za nominaciju stećaka iz regiona, koji će biti održan u novembru u Beogradu, materijal za nominiranje bh. nekropola sa stećcima na Tentativnu listu svjetske baštine UNESCO-a.
Komisija je predložila 22 bh. nekropole za ovu listu a riječ je o nekropolama na području 20 različitih općina u BiH, a Komisija je iz dviju općina odlučila nominirati po dvije nekropole, s obzirom na njihovu izuzetnu vrijednost i veliku koncentraciju stećaka na području tih općina.
"Smatrali smo da je kroz listu nekropola koje će biti nominirane potrebno obuhvatiti što je moguće širi geografski prostor BiH i na taj način prezentirani raznolikost nekropola, njihovog položaja i raznolikost tipova nadgrobnika koji se na njima nalaze, te uključiti što veći broj lokalnih vlasti u ovaj posao od značaja za državu", rekla je predsjedavajuća Komisije Amra Hadžimuhamedović na pres-konferenciji u Sarajevu.
Ona je objasnila da je eksperti tim od juna radio na identificiranju stanja bh. nekropola sa stećcima te na pripremi materijala kroz koji će biti identificirane nekropole za koje će se dalje pristupiti izradi nominacionog fajla.
Radilo se o složenom poslu, s obzirom na ogroman broj nekropola i njihovo stanje.
Komisija će materijal, koji je rezultat višemjesečnog rada, na dalje ramatranje uputiti Komisiji sa saradnju s UNESCO-om.

Predložene nekropole za Tentativnu listu su Nekropola sa stećcima  u Hrančićima, Gošić Polje, Goražde, istočna Bosna, Bosanskopodrinjski kanton, Nekropola Dugo Polje - Blidinje, općina Jablanica, HNK, Nekropola u Olovcima kod Kladnja, Tuzlanski kanton, Nekropola Biskup, Konjic, HNK, Nekropola - Ravanjska vrata, Kupres, Livanjski kanton, Nekropola Bijača, Ljubuški, ZHK, Nekropola Maculje, Novi Travnik, SBK, Nekropola na lokalitetu Mramor u Musićima, Olovo, sjeveroistočna Bosna, ZDK, Nekropola Radimlja, Stolac, HNK, Nekropola Boljuni, Stolac, HNK, Nekropola Umoljani, Trnovo, srednja Bosna, Sarajevski kanton, te Nekropola u starim kućama, Donje Breške, Tuzla, sjeverna Bosna, Tuzlanski kanton, Potkuk u Bitunji, Berkovići, istočna Hercegovina, Nekropola Grebnice -Bunčići u selu Radmilovića Dubrava, Bileća, istočna Hercegovina, Nekropola na lokalitetu Mramor (Crkvina) u Vrbici, Foča, istočna Bosna, Nekropola Gvozno, Kalinovik, istočna Bosna, Nekropola Čengić Bara, Kalinovik, istočna Bosna, Nekropola Kalufi, Nevesinje, istočna Hercegovina, Nekropola Mramorje u selu Buđ, Pale, Nekropola Borak (Han Stjenički plato), selo Burati, Rogatica, istočna Bosna, Nekropola u Luburića Polju, Sokolac, istočna Bosna, te Nekropola u selu Bečani, Šekovići, sjeveroistočna Bosna.

Sarajevo, 24.10.2010 - Multimedijalna 3D prezentacija butmirske neolitske kulture

Sarajevska škola za nauku i tehnologiju u okviru Laboratorije za digitalizaciju kulturnog nasljeđa Digital Media Centrakreirala je multimedijalnu prezentaciju eksponata butmirske neolitske kulture, koja datira između 4.500 i 5.200 godine p.n.e.
Ova prekrasna i bogata kolekcija samo je djelomično izložena u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, a njena važnost i sadržaj su vrlo slabo poznati široj javnosti.
Uz pomoć računarske grafike ove arheološke kolekcije su predstavljene putem interneta i tako pokrenut proces promocije, rekonstrukcije i zaštite kulturnog nasljeđa Bosne i Hercegovine
Projekat Butmir razvijen je u okviru magistarskog rada studenta na postdiplomskom studiju "Computer Graphics for the Media Industry" i poklonjen Zemaljskom muzeju BiH. Online prezentacija, pored tekstova i videomaterijala o butmirskoj kulturi i arheološkim istraživanjima, sadrži i interaktivne, virtuelne modele pojedinih arheoloških sajtova i eksponata.
Virtuelna kolekcija sadrži keramiku, skulpture, oružje i oruđa. U planu je prevođenje ove prezentacije na bosanski jezik, kako bi se njeno DVD izdanje moglo podijeliti učenicima u školama i na taj način proširiti znanje o ovim vrijednim korijenima naše civilizacije.

Projekat se može pogledati na sljedećoj stranici: Butmir Neolithic Culture

Sarajevo, 21.10.2010 - Misterija zgošćanskih stećcaka i skeleta

Danas je u Zemaljskom muzeju u Sarajevu predstavljena prezentacija trenutnih rezultata analize skeleta pronađenih na lokalitetu nekropole stećaka Zgošća.
Najveći posao je, kao što se moglo vidjeti, uradila forenzičarka Eva Klonovska, koja je iz velikog broja pronađenih kostiju uspjela izdvojiti tri kompletna skeleta, za koje je utvrđeno da pripadaju starijem muškarcu, ženi i djetetu, te dijelove još nekoliko skeleta, među kojima nekompletne ostatke mlađe ženske osobe i još jednog muškarca. Još u augustu ove godine bilo je govora o tome da su pronađeni skeleti muškarca, žene i djeteta, ali novi rezultati nisu ponudili mnogo odgovora o misteriji zgošćanskih stećaka.
Pomenuta tri skeleta pronađena su na mjestu gdje je nekada stajao jedan od stećaka - stup ili obelisk u tri kvalitetno obrađena sanduka. Kako je još u augustu rečeno, na tom stupu bila je napisana riječ ban. Pitanja o periodu iz kojeg skeleti datiraju još neko vrijeme će čekati na odgovor, kao i o tome da li su tri kompletna skeleta u međusobnom srodstvu, te da li su u srodstvu sa kraljevskom dinastijom Kotromanića i da li je skelet muškarca pripadao nekom od bosanskih banova.
Forenzičarka Klonovska kazala je kako muški skelet pokazuje da se radilo o izuzetno visokom muškarcu za taj period, jer je najvjerovatnije bio viši od 182 centimetra. Pretpostavlja se da je u trenutku smrti imao oko 60 godina, što je također bila duboka starost. Imao je zarastao lom na lijevoj potkoljenici, te lom na ključnoj kosti i određeno oštećenje na lobanji.Kako je kazao autor projekta "Tajne zgošćanskih stećaka", Ferid Sokolović, Klonovska će u narednom periodu nastaviti na antropološkoj analizi i kompletiranju skeleta, a naredni korak je pokušaj izdvajanja DNK materijala, koji bi se mogao uporediti sa DNK materijalom skeleta kraljevske porodice pronađenih na Bobovcu. Ispitivanja kostiju na starost i određivanje DNK na srodnost vodit će Damir Marjanović s Instituta za genetiku i biotehnologiju. Dio materijala bit će izdvojen iz zuba, kako bi se izbjeglo skrnavljenje skeleta.
Ukoliko se utvrdi srodnost sa Kotromanićima, onda će, tvrdi Sokolović, biti moguće utvrditi i tačnu dob u kojem su živjeli ljudi čiji su skeleti pronađeni na Zgošći, a samim tim i tačna starost zgošćanskih stećaka, o kojoj se još uvijek polemizira u stručnim krugovima.

Sarajevo, 21.09.2010 - "Mile i Moštre" nova knjiga Ibrahima Pašića

Doc. dr. Ibrahim Pašića predstavio je svoju novu knjigu "Predslavenski korijeni Bošnjaka – Mile i Moštre, ilirsko-gotski korijeni bosanske vladarske dinastije, stećka i crkve bosanske".
Autor je historičar, ali obrađuje toponime, dakle jezičku građu, i tako "iščitava" korijene stare Bosne, rečeno je, između ostalog, tokom promocije.  Na izuzetno temeljit pristup i skladan spoj "historije i jezika” prilikom obrade teme o kojoj Pašić piše govorili su recenzent knjige dr. Dževad Jahić i akademik dr. Muhamed Filipović. Rečeno je i to kako ova knjiga otvoreno progovara i o nekim "naknadnim intervencijama” na historijskim dokumentima i spomenicima, kako bi se svjesno formirala kriva i neistinita slika o prošlosti Bosne i onima koji je nastanjuju.
Akademik Filipović je opisujuci knjigu ukazao kako je Pašićevo djelo “najsjajnije oružje protiv težnje da se naša historija prikaže u svjetlu nekih mitoloških konstrukcija.” Upravo ta lingvistička analiza koju je u našu historiografiju, u naše vrijeme, u ovim godinama, na velika vrata, svojim radom uveo Ibrahim Pašić, što je njegova ogromna zasluga za našu nauku, a istovremeno i zasluga za naš narod,” pokazuje “da mi nismo, da tako kažem, derivat nikakvog nanešenoga svijeta od avarskih i turskih, ili nekih drugih, da nismo ničiji konstrukt, već da imamo svoje korijenje u Bosni otprilike 3500 godina od kako se bilježi ljudska historija.”
Prof. dr. Dževad Jahić  je govoreći o autoru Pašiću naglasio kako je Pašić svojim radom uspio da se  “visokim naučnim nivoom i kriterijima naučnog istraživanja, pokaže i dokaže da mi zaista jesmo svoji na svome i da se kod nas polahko, sa teškim mukama, ipak rađa jedna nauka koja je matična nauka, odnosno nauka koja govori o jednom narodu koji je bio toliko prisno i tijesno vezan za Bosnu i čije veze, kako otkrića Pašića pokazuju, sežu daleko dublje u prošlost, nego što smo mi sami to do sad znali i mislili.”
Sa onoga mjesta na kojem je historija stala, može krenuti samo lingvistika i ta građa, jezička, ono što je povezano sa narodnom poslovicom «Ako laže koza, ne laže rog!» - jezik je rog. Historičari decenijama žive u određenim zabludama i kreću se u krugovima nekakvih istina koje su historijskim metodom kao potvrđene, međutim, kad se upusti u lingvističku analizu, analizu materijala koji je vrlo star i taj materijal se spoji sa historijskom građom, sa arheološkom građom, etnološkom građom, pa čak i sa građom iz drugih srodnih disciplina – onda se pokaže da stvari uopće tako ne stoje.» kazao je između ostalog prof. Jahić ukazujući kako je Pašićev rad jedna vrsta razotkrivanja epigonstva među nekim ovdašnjim naučnim krugovima koji su «napravili velike falsifikate u našoj nauci.»

Zagošća, 28.08.2010 - Potraga za ostacima bosanskog vladara

Tokom nedavnih istraživanja u Zgošći, na prostoru od 15 puta šest metara, pronađeno je 15 novih stećaka, te 46 cijelih i odlomaka skeleta.
Tom je prilikom na ovoj lokaciji pronađen i prsten za kojeg se pretpostavlja da je pripadao kraljevskim bosanskim obiteljima.
Historičar Dubravko Lovrenović povodom ovog otkrića istaknuo je da srebreni prsten jasno pokazuje da su se ovdje mogli sahranjivati pripadnici najvećeg feudalnog sloja.
On je dodao da nalazak srebrenog prstena koji je u Zemaljskom muzeju BiH već obrađen, ukazuje na to da se ovdje mogao i mora poklapati visoki feudalni sloj srednjovjekovne Bosne.
Na osnovu prve preliminarne analize nalaza ispod stećka, čišćenja i restauracije koju je uradio konzervator i restaurator u Zemaljskom muzeju BiH  Esad Vesković, utvrđeno je da je prsten izrađen od srebra i da se radi o visokoj kvaliteti obrade.

Misterij "Zgošćanskih stećaka" areheologe intrigira zbog činjenice da se na jednome od njih, koji je od 1913. godine smješten u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu, nalazi napis na kojemu se uz ostalo može pročitati i ime Dragiša te riječ ban.

Istraživanje koje je proveo tim bh. arheologa od 23. jula do 13. augusta na lokalitetu gdje je 1891. godine otkriven stećak, koji je svojom ljepotom i drugačijim načinom obrade dugo plijenio pažnju i budio zanimanje arheologa i historičara, vršeno je u okviru projekta "Tajna zgošćanskih stećaka".Okosnica projekta je snimanje dokumentarnog filma u organizaciji Udruženja građana "Art-Sef" iz Visokog.Na lokalitetu Crkvine u Zgošći, gdje je pronađen čuveni stećak nad stećcima Zgošćanski sljemenjak i Obelisk iz Zgošće.Locirano je mjesto gdje se nalazio Zgošćanski stećak i Obelisk iz Zgošće. Pronađeni su skeletni ostaci ispod ovog čuvenog stećka. Da li su skeletni ostaci pronađeni u Zgošći kosti Kulina bana ili se radi o nekom velikašu iz Srednjovjekovne Bosne, biće poznato nakon što se završe arheološka iskopavanja.

Prema riječima Ferida Sokolovića, autora dokumentarnog filma ”Tajna Zgošćanskih stećaka” najvjerojatnije se radi o nekom banu iz vremena Kotromanića. “Ogromni kamen na kome se nalazio ovaj stećak otkrio nam je još jednu tajnu. Snimci spomenika iz 1903. godine, a zahvaljujući laserskom pregledu otkriće nam o kome se radi”, kaže Sokolović. Na lokalitetu Crkvine nalazi se i arheolog Zemaljskog muzeja Lidija Fekeža-Martinović. Ona kaže da nije poznato da je ikada iko vršio iskopavanja ispod Zgošćanskog stećka i Obeliska, koji se nalaze u Zemaljskom muzeju. “Poznato je da su stećci nadgrobni spomenici. Za Zgošćanski stećak se pretpostavlja da je pripadao nekom velikašu ili čak nekom od vladara iz naše povijesti. Evo, uspjeli smo doći do skeleta. O kome se radi saznat ćemo uskoro”, kaže Fekeža-Martinović. Projekt iskopavanja i istraživanja pomogli su Općina Kakanj, Federalno ministarstvo kulture i sporta, te Muzej grada Zenice.

Višegrad, 26.08.2010 - Uz pomoć helikoptera uspješno završena akcija spašavanja stećaka 

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH uspješno je okončalo akciju spašavanja tri srednjevijekovna nadgrobna stećka, koji su pronađeni u prostoru jezera Perućac, na lokaciji Hidroelektrane Bajina Bašta.Uprkos vrlo teškim vremenskim i ostalim uslovima, koordiniranom akcijom Komisije, u koju su bili uključeni i Institut za traženje nestalih osoba BiH, Ministarstvo obrane BiH, općinski organi Višegrada i lokalno stanovništvo, stećci su izvađeni iz mulja i prenešeni na novu lokaciju udaljenu nekoliko desetina metara od izvorne, na prostor koji se nalazi u neposrednoj blizini postojećeg EKO kampa, saopćeno je iz Komisije.Lokacija na koju su izmješteni stećci u potpunosti odgovara međunarodnim standardima utvrđenim članom 11. UNESCO-vih Preporuka koje se odnose na zaštitu kulturnog naslijeđa ugroženog javnim ili privatnim radovima.
Taj član nalaže da značajne građevine i drugi spomenici koji moraju biti izmješteni kako bi bili spašeni od uništenja uslijed javnih ili privatnih radova trebaju biti smješteni na mjestu ili u okruženju koje podsjeća na njihovu izvornu poziciju i ima prirodne, historijske ili umjetničke asocijacije.
Na taj način će ti vrijedni spomenici kulture biti prezentirani i predstavljat će dio turističke ponude Višegrada.
Akcija koju je vodila Komisija, pokazuje pozitivan primjer dobrih rezultata - ostvarene suradnje među različitim državnim institucijama i tijelima  s ciljem očuvanja i spašavanja ugroženih spomenika kulture.

Komisija  je ujedno izrazila posebnu zahvalnost helikopterskoj posadi Oružanih snaga BiH, bez čijeg bi učešća ova akcija bila znatno otežana.

Pečuh, 25.08.2010 - Promocija knjige "Molim te zapiši" na mađarskom jeziku

U Pečuhu je u okviru programa Pečuh Europska prijestolnica kulture 2010 "Pecs 2010.", promovisana knjiga književnika Jasmina Imamovića na mađarskom jeziku pod naslovom "Jegyezd le kérlek" (Molim te zapiši).

Na promociji su nazočili gradonačelnik Pečuha  Zsolt Páva, umjetnički direktor Pečuh 2O1O Tamás Szalay, urednici knjige Zoltán Ágoston i Ivo Đurok.
Zsolt Páva istaknuo je prjateljske veze BiH i Mađarske, pobratimljenu povezanost grada Pečuha i Tuzle.
Govorio je o kulturnom značaju romana Jasmina Imamovića, o tome da je autor već ranije u Mađarskoj, u Pečuhu objavio jednu knjigu. Ova promocija, rekao je gradonačelnik Pečuha, neposredno utječe na zbližavanje dviju prijateljskih država i na približavanje BiH ka EU.
Tamás Szalay, umjetnički direktor Pecs 2010, naglasio je da je izdavanje ove knjige na mađarskom jeziku jedan od najznačajnijih kulturnih, književnih zbivanja 2O1O. u Mađarskoj i u Pečuhu, dok je Zoltán Ágoston, urednik knjige i glavni urednik časopisa Jelenkor, vodećeg književnog časopisa u Mađarskoj, rekao da roman zauzima izuzetno značajno mjesto u mađarskoj književnosti.
Ivo Đurok, urednik knjige, napomenuo je da će dijelovi romana od jeseni biti objavljeni u raznim književnim časopisima Mađarske.

Višegrad, 13.08.2010 - Spašavanje stećaka u jezeru Perućac

Predstavnici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH  obišli su danas lokaciju u ispražnjenom jezeru Perućac, kod sela Đurevići, gdje su pronađeni srednjovjekovni nadgrobni spomenici stećci tokom ekshumacije koja se vrši na tom području.
Pomoćnik izvršnog dužnosnika u Komisiji Mirzah Fočo potvrdio je Feni da je riječ o manjoj nekropoli od četiri stećka, koliko ih je do sada pronađeno. Dijeli ih niska ploča s dekoracijama. "Tri stećka su sljemenjaka, i svi su prirodnim putem pali u korito rijeke Drine. Pristup mašinama do ovih spomenika je veoma težak, a ljudskom snagom ih je nemoguće izvaditi", kazao je Fočo.
On je naglasio da će stručnjaci Komisije na sve načine pokušati da otkopaju stećke, te uputiti molbu Ministarstvu oružanih snaga BiH da omogući korištenje helikoptera kako bi stećci mogli biti izvučeni na sigurno mjesto. "Ako ih ne budemo izmjestili, ovdje će i ostati narednih 30-ak godina do ponovnog pražnjenja akumulacije Hidroelektrane Bajina Bašta", istaknuo je on.
Fočo je naveo da pronađeni stećci imaju veliku vrijednost s obzirom na njihovu nominaciju za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a, ali i zbog jako lijepih dekoracija koje ih krase. Naveo je da su dva od četiri pronađena stećka u potpunosti prekrivena školjkama, te ih je prvo potrebno očistiti da bi se utvrdilo u kakvom su stanju. Stručnjaci Komisije počet će tokom dana otkopavanje stećaka.

Ljubinje, 19.07.2010 - Otkrivene 24 nove nekropole sa preko 200 stećaka

U vremenu kada se za arheološka istraživanja sve teže izdvajaju sredstva, poduhvat mladog ljubinjskog historičara Bojana Turanjanina i njegovih kolega vrijedan je pažnje. Oni su, kao savremeni arheološki "Don Kihoti", sami, bez ičije pomoći, dali izuzetno značajan doprinos istraživanju nekropola i stećaka na području ljubinjske opštine.

Tročlana ljubinjska arheološka ekipa otkrila je 20 novih nekropola, oko 250 stećaka.

Dugogodišnjim rekognistikovanjem terena, čišćenjem i fotografisanjem, iscrtavanjem i iščitavanjem Turanjanin je sakupio izvanrednu dokumentaciju.
- Činjenica je da najveći dio stećaka dolazi s kraja 12. do početka 16. vijeka, a najviše ih je sa kraja 14. i kroz čitav 15. vijek, kada doživljavaju svoj puni procvat. Iz tog perioda su datirane sve nekropole ljubinjskog kraja. Ima stećaka čak iz 12. vijeka - rekao je Turanjanin.
- Tokom istraživanja došli smo do četiri natpisa koja bi nam mogla znatno pomoći prilikom datacije tih stećaka, kako bismo eventualnim pronalaskom tih ličnosti u dubrovačkom arhivu mogli tačno da odredimo kada su nastali ti stećci - istakao je Bojan Turanjanin.

Na osnovu pojedinih ukrasa stručnjaci su stećke smjestili u prvu polovinu 15. vijeka. Na osnovu kaligrafije slova može se zaključiti da jedan stećak datira s kraja 15. vijeka.
Na jednom stećku istraživači su pronašli grb za koga smatraju da pripada porodici Sanković, koja je sahranjena u Biskupu kod Konjica. Ostalo je da heraldičari potvrde tu njihovu tvrdnju.

Ovim otkrićima prethodile su brojne pripremne aktivnosti koje su vlastitim sredstvima finansirali Bojan Turanjanin, Rade Likić i Mitar Đurica.
- Svi ovi spomenici bili su nepoznati savremenoj nauci, ali su bili poznati seljacima, mještanima tih sela u ljubinjskoj opštini. Obavio sam mnogo razgovora i došao do vrijednih saznanja gdje bi mogla, eventualno, biti neka nekropola. Turanjanin skromno kaže da je imao sreće i da su mu mnogo pomogli razgovori sa mještanima. „Nekada bi nas odveli i na groblje iz XIX vijeka ali i to ide u rok službe, a nekada bismo na mjestima za koja se smatralo da nemaju ništa pronalazili i po 20 spomenika sa vanserijskim figuralnim predstavama. Za jednu nekropolu do koje smo išli oko dva sata pješke, rečeno nam je da imaju dvije ploče. Kada smo došli pronašli smo 40 stećaka“
Sreća je što postoje mladi stručnjaci, entuzijasti, koji otkrivaju čitav niz nekropola, što je veliki doprinos afirmaciji kulture uopšte, a time i lokalne sredine
 

Srebrenica, 04.07.2010 - Srednjovjekovni bosanski grad Srebrenica

Od XI do XV vijeka šire područje Srebrenice ulazilo je u sastav nekoliko srednjovjekovnih župa, a to su bile: Vratar, Birač, Osat i Trebotić.Kao podgrađe tvrđave Srebrenik, Srebrenica se u istorijskim izvorima prvi put spominje 1352 godine.Procvat rudarstva u srebreničkom kraju bio je u XIV i XV vijeku, a vezan je za njemačke rudare Sase koji su u to vrijeme vodili rudarske poslove u većini mjesta srednjovjekovne bosanske države i Srbije. Zahvaljujući eksploataciji srebra i olova, Srebrenica je u prvoj polovini XV vijeka doživjela snažan društveno-ekonomski razvoj.Kao i svi razvijeni gradovi toga vremena, Srebrenica je imala svoj gradski statut i kovnicu novca. Tu su živjeli brojni poslovni ljudi iz Dubrovnika (trgovci, zanatlije), koji su ovdje osnovali svoju stalnu koloniju. U to vrijeme srebro je uglavnom izvoženo preko Dubrovnika u Italiju.Zbog izuzetnog privrednog značaja tokom XV vijeka, Srebrenica je bila poprište ratnih sukoba između bosanskih i ugarskih kraljeva, srpskih despota i osmanskog sultana. Grad Srebrenik u Srebrenici (Argentaria), grad u Olovu, kao i grad Salenes sagrađeni su da bi se zaštitila prirodna bogatstva i naselja. Najveći i najpoznatiji srednjovjekovni gradovi na širem području Srebrenice bili su: Donji i Gornji Srebrenik, Osatgrad (Klotjevac), Đurđevac, Šubin, Ključevac (Kličevac) i Vratar.Među spomenicima srednjovjekovne kulturne baštine na području Srebrenice i okoline posebno mjesto pripada stećcima-kamenim nadgrobnim spomenicima (u narodu ovog kraja poznatiji i kao mramorovi, tako da neka mjesta gdje se nalaze ti spomenici nose naziv "Mramorja") u vidu ploča, sanduka i sarkofaga, koji se najviše podižu između XIII i XVI vijeka. Na području opštine Srebrenice i Bratunac do sada je evidentirano oko stotinu nekroplola i oko 2000 stećaka.

SREBRENICA - STARI GRAD
http://bosona.ba/galerija/main.php?g2_itemId=2218

Ostale bosanske srednjovjekovne utvrde
http://bosona.ba/galerija/main.php

Sarajevo, 29.06.2010 - Sedmica bosanskih kraljeva

Festival "Sedmica bosanskih kraljeva", zvanično je otvoren 29. Juna 2010 premijerom filma "Tragovima bosanskog kraljevstva", u Domu Oružanih snaga BiH u Sarajevu.Festival će trajati do 5. jula 2010. godine, a organizovan je uz pomoć sredstava koje je dodijelila Evropska unija.U protekle tri godine u saradnji sa lokalnim zajednicama, a u okviru realizacije projekta “Tragovima bosanskog kraljevstva” uspješno je kreiran  jedinstven turistički proizvod.Na ovaj način, turistički potencijal je transformiran u konkurentan turistički proizvod. Projekt "Tragovima bosanskog kraljevstva" je ponudio kreiran turistički proizvod za deset lokalnih zajednica, povezujući ih kroz njihove kulturne i historijske baštine te događaje koji evociraju vrijeme srednjovjekovne Bosne. Gradovi Kakanj, Vareš, Visoko, Zenica, Maglaj, Tešanj, Fojnica, Travnik, Donji Vakuf i Jajce su spremni da ugoste svoje posjetioce bogatim turističkim programom. Ovaj projekt je osigurao rekonstrukciju spomenika kulture, restauraciju kulturne baštine te razvoj turističke infrastrukture, saopćeno je danas iz Evropske komisije u BiH.
Otvoreni su i opremljeni informacioni pultovi, postavljene su prodavnice suvenira, oživljeni umjetnički zanati te postavljene etnografske kolekcije.
Radnici u turizmu su imali adekvatnu obuku i edukaciju, izrađen je promotivni materijal i provedena su istraživanja tržišta te je uspostavljena turistička ruta koja prolazi kroz ciljane gradove.Učesnici Festivala uživat će u izuzetnom kulturno-historijskom iskustvu: takmičenje za najboljeg turističkog vodiča, turniri u srednjovjekovnim sportovima, izbor najboljih srednjovjekovnih menija itd.
Ova jedinstvena turistička ponuda te odgovarajući turistički vodič za ovaj značajan proizvod štampan na bosanskom, engleskom i španskom jeziku bit će promovirani u sklopu Festivala "Sedmica bosanskih kraljeva".

http://www.bosnae.ba

Blagaj, 26.06.2010.- Obnova Stjepan grada

Projekt obnove Stjepan grada, nastalog na kasnoantičkoj utvrdi ponad Blagaja, u prvoj je fazi. Rađeni su konzervatorski radovi u vrijednosti 200 hiljada maraka, dok veliki radovi tek slijede. Rekonstrukcija se odvija pod nadzorom Konzervatorskog zavoda za zaštitu spomenika Federalnog ministarstva kulture i sporta, te Univerziteta Džemala Bjedića u Mostaru - Građevinskog fakulteta sa Zavodom za projektiranje i ispitivanje materijala i konstrukcija.

Projekt je najvećim dijelom financiran od UNESCO-a te dijelom agencije “Stari grad” Mostar. Koordinator između poslovođa i radnika Kenan Ćatić je, u razgovoru za Dnevni list, kazao kako je sve krenulo idejom prof. Envera Imamovića, a radovi su započeli 8. marta ove godine.

''Prva faza je uspješno završena, a u nju je utrošeno oko 200 hiljada maraka. No, odmah su nastavljeni radovi za rekonstrukciju na kuli hercega Stjepana Kosače u Blagaju, kao i mnogi drugi. Jako smo zadovoljni rezultatima i nastavit ćemo raditi sve dok budemo imali novca'', naglasio je Ćatić, dodavši kako su u spomenutoj prvoj fazi obnovili zapadnu stranu zida i jednu čatrnju, dok je obnova još jedne u toku

Trebinje, 26.05.2010 - Pronađen neobičan pečatni prsten

Pečatni prsten, možda najstariji na području Trebinja, pronađen je ispod jednog stećka tokom istraživanja nekropole u selu Domaševo.Stručnjaci iz Muzeja Hercegovine pretpostavljaju da je taj prsten pripadao nekom srednjovjekovnom vlastelinu ovoga kraja. Iako je veoma star, pečat po konfiguraciji i obliku dosta podsjeća na pečate savremenog doba, sa štitom kao dominantnim heraldičkim znakom u sredini i na njemu modifikovanim slovom, a pretpostavlja se da je u pitanju T jer se to područje ranije nazivalo Travunija. Oko štita je iluminacija, a u narednom ukrasnom obruču su šestokrake zvijezde.Poznato je još da se jedan od kneževa iz sela Domaševo zvao Tomaš, po kojem je, najvjerovatnije Domaševo i dobilo ime (Tomaševo - Domaševo), pa slovo T asocira i na to iako u Muzeju Hercegovine kažu da je ovaj vladar i za standarde srednjeg vijeka gospodario isuviše malom teritorijom da bi mu bio potreban pečat.

Pitanja je mnogo, a na njih stručnjaci iz Muzeja Hercegovine zasad nemaju odgovore jer, kako navode, i oni sami se pitaju da li je prsten pripadao pokojniku ili ga je i on od nekoga naslijedio kao dio porodične imovine.Za preciznija istraživanja je potrebno mnogo novca, a da nije tako, uzimanjem najsitnijih čestica sa prstena bi se moglo doći čak i do podataka o čovjeku koji ga je posjedovao, o materijalu u koji se utiskivao pečat i o drugim detaljima.Inače, stručnjaci Muzeja Hercegovine su tokom proteklog mjeseca radili istraživanja podloge crkve i stećaka u selu Domaševo. U pitanju je izuzetno atraktivna nekropola sa 122 stećka, od čega je 85 u obliku ploče, a 37 u obliku sanduka. Ukupno 15 ukrašenih stećaka su veoma monumentalni i neobični, pa nekropola sama po sebi ne djeluje kao seosko groblje, makar ono bilo i iz srednjeg vijeka.

Stručnjaci Muzeja Hercegovine sa žalošću konstatuju da je za mnoge projekte zaštite isuviše kasno te da sada moramo uložiti mnogo rada i novca da bi se spasao barem onaj minimum koji je ponegdje ostao, kao što je nekropola u selu Domaševo.

 Sarajevo, 12.05.2010 – Prodajna izložba replika srednjovjekovnog bosanskog nakita i novca


U Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine ce se od 15.05.2010. do 15.06.2010 održati prodajna izložba arheološkog nakita i novca.

Bosna i Hercegovina je jedinstvena. Njeno blago je neprocjenjivo.
Poznajemo li ga dovoljno? Čuvamo li ga dovoljno?,  stoji u promotivnom katalogu Zemaljskog muzeja BiH, izdatog uz izložbu replika arheološkog nakita i novca. Među izloženim eksponatima,  mogu se vidjeti naušnice, prstenje, ogrlice, fibule, bodež, novac kralja Tvrtka II Kotromanića, kralja Tomaša i kralja Stjepana Tomaševića, ali i nakit koji datira iz perioda od četvrtog stoljeća prije nove ere  pa sve do 13. stoljeća nove ere.
Bosna je stara zemlja sa hiljadugodišnjom tradicijom  pa samim tim i ideja nije nedostajalo. Napravljene su i replike najstarijeg pisanog spomenika - povelje Kulina bana, stećaka iz Stoca i ostalih artefakata Kraljevine Bosne

Svi predmeti su upravo onakvi kakvi su oni pronađeni, a pažljivo su rađeni od istih materijala.Proces otkrivanja tehnike izrade nakita bio je veoma težak, pa su pripreme trajale dugo.Izrađeni su i certifikati koji na bosanskom i engleskom jeziku objašnjavaju o čemu se radi. Na poleđini je potvrda o autentičnosti sa odgovarajućim pečatima proizvođača i Muzeja.

Novac je uvijek bio odlika snage vladara, pa su tako i bosanski kraljevi kovali svoj novac. Kao i svi drugi kraljevi, i oni su na novac stavljali svoje grbove i oznake. Po inicijalima vidimo da iza ovog novca stoje Tvrtko II Kotromanić, Tomaš i Stjepan Tomašević, moćni kraljevi koji su u opticaj stavili novac izrađen od srebra izvađenog iz njihove zemlje, iskovan u njihovim radionicama.
Među izloženim eksponatima našlo se prstenje, naušnice, ogrlice, te novac kraljeva Tvrtka Drugog Kotromanića, Tomaša i Stjepana Tomaševića. Posebnu pažnju plijeni prsten iz 14. stoljeća, pronađen u krunidbenoj i grobnoj crkvi bosanskih vladara u Visokom
U mjestu Mile, nedaleko od Visokog, 1377. godine krunisan je kralj Tvrtko I, punom titulom "kralj Srbljem, Bosni, Pomorju, Humskoj zemlji, Donjim krajem Zapadnim stranam, Usori i Podrinju". U krunidbenoj crkvi je pronađen prsten, zlatni, sa gorskim kristalom koji se nekako "kraljevski" uzdiže. Prsten je velik, promjer mu je čak 2.5 cm – onaj ko ga je tada nosio, nosio ga je preko viteške rukavice, pletene od tanke žice. Nema dokaza da je to zaista njegov prsten, ali pronađen je na takvom mjestu da možemo sebi dozvoliti da ga zamislimo na kraljevskoj ruci.
Član predsjedništva BiH, Željko Komšić, donio odluku da prilikom posjete Jordanu, kraljici Raniji, kao zvanični poklon uruči fibulu iz 4. stoljeća i naušnice u obliku ribe. To je bio prvi zvanični izlazak ovog nakita van granica Bosne i Huma
I tako se nakit nastao u ovoj zemlji prije nekoliko stotina – ili nekoliko hiljada – godina danas nosi na ulicama Sarajeva, Londona,Ammana, Stockholma, New Yorka...
Replike novca i nakita moći će se kupiti u Zemaljskom muzeju. Dio sredstava od prodaje biće namijenjen upravo toj instituciji, godinama zanemarivanoj u državnom budžetu.

Pečuh, 07.05.2010 - Bošnjačka zajednica katolika u Mađarskoj

Bošnjaci ili Bošnjani ili Baranjski Bošnjaci  (mađarski:Baranyai bosnyákoku)
Žive u Baranji, u gradu Pečuhu, , a i u selima Kukinju, Semelju, , Udvaru , u Salanti (gdje su došli u 18.vijeku, a danas čine 32% sela) , Nijemetu, Poganu..  Došli su iz Bosne u Baranju, velikim dijelom u 16. i 17. vijeku, kada je taj kraj bio pod turskom vlašću. Ipak, u znatnijem broju ih je bilo već u 14. vijeka u Pečuhu .

Bosanci i Hercegovci rasuti su po cijelom svijetu i u gotovo svim zemljama imaju svoje male zajednice unutar kojih djeluju i oživljavaju svoju tradiciju. U Mađarskoj djeluje zajednica građana bh. porijekla, katolika, koji se nazivaju Bošnjacima. Svakodnevno čuvaju bosansku tradiciju, nose bosanske nošnje, a u Pečuhu čak jedna od glavnih ulica nosi ime Bošnjačka. U BiH se o bošnjačkoj zajednici u Mađarskoj ne zna gotovo ništa. Tek nedavno, boravkom jednog od članova zajednice u Tuzli saznali su se vrijedni detalji.
Činjenica koja je u BiH gotovo nepoznata je da u Mađarskoj djeluje bošnjačka zajednica katolika koji vuku porijeklo iz BiH, a koji se nazivaju Bošnjacima. Bošnjačka zajednica broji 8.000 članova. Svi oni čuvaju bosansku tradiciju. Na čelu bošnjačke zajednice je sveučilišni profesor i sociolog Ivica Đurok iz Mađarske. Kaže da u nekim naseljima u okolini Pečuha ljudi čak nose nošnju bosanskih krajeva:
„Suočiti ćete se s činjenicom da je ta nošnja gotovo istovjetna s nošnjom koja je u okolici Olova i nekim tim područjima. Pitanje je moralnog i identičkog aspekta jako važno za te ljude, za tu zajednicu.“
I dok se neki bh. državljani dans odriču svoje domovine, ljudima koji pripadaju bošnjačkoj zajednici u Mađarskoj veoma je važno da ih BiH zaštiti, jer oni žele upravo svoju matičnu zemlju. Oni na taj odgovor još uvijek čekaju, kaže profesor Đurok:

„U Pečuhu ima sedam naselja gdje kažu za sebe da su Bošnjaci. Kažu da su katolici, iz Bosne i pitaju: imamo li mi pravo na svoju matičnu domovinu koja se zove Bosna i Hercegovina? Na ovo pitanje netko treba da nam odgovori. Mi znamo odgovor. Ima li BiH neku obavezu brinuti se o tim ljudima? Ne financijski, to nam ne treba, ali u moralnom smislu – ima li Sarajevo, Tuzla, općenito BiH, neke obaveze da se brine o nama?“
Bez obzira na bilo kakvu podršku iz BiH, pa i moralnu, bošnjačka zajednica u Mađaskoj ima sjajnu budućnost. U nju se sve više uključuju mladi koji žele pronositi bosansku tradiciju. Na to je profesor Đurok veoma ponosan:

„Evo, radi primjera, ovo se dogodilo prije par dana. Studentica dolazi kod mene i ja kažem: „Šokice“, a ona kaže: „Ne, ne, ja sam Bošnjakuša“. Ja opet kažem: „Ne, vi ste Šokica“, a ona: „Ne, ja sam Bošnjakuša“. Da li trebam išta osim toga kazati?“

Mađarski grad Pečuh, koji je ove godine europska prijestolnica kulture, u bogati kulturni program uvrstio je i promociju knjige Jasmina Imamovića „Molim te, zapiši“ koja je prema tamošnjim književnim kritikama najznačajnije književno djelo u Mađarskoj u 2010. godini. Umjetnički direktor EKF (Europska prijestolnica kulture), Tamás Szalay:
„Ne zbog osobe, vašeg načelnika, već zbog značaja tog romana, povjesnog romana, mišljenja smo da je to jedan od naših najznačajnijih projekata u cijeloj godini.“
Jasmin Imamović, načelnik Tuzle, kaže da će grad na zrnu soli također biti europskim gradom kulture kada BiH za to dođe na red. Imamović kaže da su veze Tuzle i Pečuha stoljetne, ali da se o njima vrlo malo zna:
„Supruga njihovog najznačajnijeg vladara svih vremena, srednjevjekovnog kralja Lojoša I Velikog – je bosanska princeza Elizabeta, koja se 1353. godine udala za Lajoša I Velikog i postala najmoćnija evropska kraljica, koju Mađari zovu kraljicom Eržebet. Ona je rođena u Srebreniku. Valja napomenuti i da se mađarski „so“ kaže „šo“, pa otud Šokci samo oko Tuzle i oko Osjeka, znači gdje su išli putevi soli. Jedna velika zajednica, bošnjačka zajednica – izjašnjavaju se kao Bošnjaci – opstala je tamo, sa svojim jezikom, sa svojim imenima. Sedam, osam hiljada građana koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci, a oni koji su vjernici, oni su katoličke vjere. Nema nikakve diskriminacije. A oni su vezani za Bosnu i Hercegovinu.“

Mostar, 19.04.2010 - Javna tribina " Ahmed-paša Hercegović"

U sklopu programa 35. manifestacije "Dani mevluda i zikra 2010.", Medžlis Islamske zajednice Mostar u saradnji s udruženjem "Ahmed-paša Hercegović" iz Blagaja organizovao je javnu tribinu "Ahmed - paša Hercegović"
Historiski izvori ne neosporno navode kako je Ahmed-paša Hercegović pod imenom Stjepan Kosača rođen 1445. godine u Humskoj zemlji (Hercegovini). Otac mu je sam herceg Stjepan Kosača, a majka njegova žena Barbara Bavarska. Mladi knez školovanje je počeo u Dubrovniku, a potom ga je njegov otac posalo u Carigrad. U Carigradu je uspješno nastavio školovanje na čuvenom Enderun mektebu. Pored maternjeg jezika, učio je osnove orijentalno-islamske metrike i poetike, kao i vještinu sastavljanja administrativnih spisa.Pod imenom Ahmed prvi put se javlja 1477, a već sljedeće godine bio je državni zastavnik, mirialam. U prosincu 1481. oženio se kćerkom sultana Bajezida II, princezom Hundi-hatun i ušao u sam vrh otomanskog plemstva.
Ahmed-paša umro je 1517. godine u 72. godini života. Pokopan je na svom imanju na Mramornom moru, u selu Dil koje je kasnije, njemu u čast, nazvano u Hersek (Hercegovina). Turska ga znanost i javnost i danas slavi kao jednu od najvećih povijesnih ličnosti.
Tribina će se održati u avliji blagajske tekije u 18.30 sati. U slučaju loših vremenskih prilika tribina će biti održana u Domu kulture u Blagaju.

Sarajevo, 02. 04.2010 – Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH dobila europski "Oscar za naslijeđe"

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine dobitnik je nagrade Europske unije za kulturno naslijeđe/Europa Nostra za 2010. godinu u kategoriji III - predanost u radu.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine jedina je europska institucija koja je ove godine nagrađena tim najvećim europskim priznanjem za predanost u radu na polju zaštite kulturno-historijskog naslijeđa.
Ta nagrada se dodjeljuje pojedincu ili organizaciji čiji doprinos zaštiti kulturnog naslijeđa u kontinuiranom radu iskazuje izvrsnost u zaštiti, restauraciji i unapređenju kulturnog naslijeđa u Europi  i postavlja izvanredne standarde na polju zaštite naslijeđa u Europi.
Nagrada Europske unije za kulturno naslijeđe/Europa Nostra predstavlja jedno od najznačajnijih priznanja za očuvanje naslijeđa u svijetu i kolokvijalno je često nazivana "Nobelovom nagradom za naslijeđe" i "Oscarom za naslijeđe".
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za nagradu nominirana je od  neovisnog švicarskog eksperta s Univerziteta u Ženevi.
Žiri koji je donio odluku sastavljen je od pet eminentnih europskih stručnjaka iz Njemačke, Švicarske, Nizozemske, Belgije i Velike Britanije.
U saopćenju odluke žirija o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika navedeno je: "Rad Komisije je primjer cijeloj Europi, s obzirom na to da predstavlja doprinos očuvanju jedinstva različitosti i univerzalnih vrijednosti baštine. To je posebno važan i jedinstven primjer za rješavanje problema konflikata diljem svijeta u kojima se kulturna baština koristi kao instrument i meta uništavanja zajednica."

Sarajevo, 01.04.2010 - Druga godišnjica osnivanja UG BOSONA

UG BOSONA proslavlja danas svoju drugu godinu postojanja.
Osnovano je sa idejom da se iz pasivnog stacioniranja na Facebooku ( koji nam je inicijalno zaista pomogao da se okupimo u roj istomišljenika), pređe u akciju i konkretnim aktivnostima radi na zaštiti, afirmaciji i popularizaciji kulturno-historijskog nasljeđa nekadašnje ponosne Kraljevine Bosne, očuvanju njenih običaja i ostavština.
Cilj nam je, također, da okupimo kvalitetne pojedince i grupe u timsko okruženje koje ce činiti nukleus budućih aktivnosti definisanih vizijom Udruženja
O svemu tome svjedoci masu otvorenih projekata i inicijativa koje se svakodnevno nadograđuju i unapređuju radom naših članova, prijatelja, simpatizera.U ovoj godini planiramo svoju ekspanziju i aktivnije učešće na atraktivnim projektima tematski vezanim za srednjovjekovnu bosansku kraljevinu i javnim nastupima na teritoriju BiH i zemalja u okruženju

Sarajevo, 29. 03.2010 – Inicijativa za upis stećaka na listu UNESCO-a

Sarajevu je danas održan sastanak predstavnika nadležnih organa BiH, Crne Gore,
Hrvatske i Srbije na kojem je razgovarano o nominaciji nekropola stećaka za upis na Listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a.
Poslije potpisivanja pisma namjere u novembru prošle godine, na današnjem sastanku počela je i realizacija konkretnih aktivnosti za nominaciju nadgrobnih spomenika na Listu svjetske kulturne baštine, uz zaključak da je septembar ove godine rok za prijavu svih lokaliteta na tentativnu (privremenu) listu.
Formirane su tri radne grupe, sastavljene od predstavnika svake od zemalja, a čiji zadaci će biti upravljanje projektom, izrada nominacijskog dosijea i izrada plana upravljanja.
Sljedeći radni sastanak posvećen ovoj tematici biće održan sredinom maja u Crnoj Gori, kada se očekuje i precizan broj nekropola i njihov raspored, kao i utvrđivanje kriterija za nominaciju prema UNESCO-u.
"Rokove izrade i predaje nominacijskog dosijea danas nismo utvrđivali, uz zaključak da će to biti poznato u septembru, po okončanju prvog koraka, a to je uvrštavanje stećaka na tentativnu listu", kazao je Dubravko Lovrenović iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Predstavnik resornog ministarstva Hrvatske Jasen Mesić pojasnio je cijeli niz aktivnosti koje prethode samoj nominaciji, a koje, nakon pripreme tentativne liste, podrazumijevaju pripremu prve faze nominacijskog dosijea, tehničku evaluaciju dosijea, a potom i njegovu službenu objavu.
Ukupan proces, kako je kazao Mesić, mogao bi trajati dvije do tri godine, a konačnu riječ o uvrštavanju nekropola stećaka na Listu svjetske kulturne baštine daće Komitet svjetske baštine UNESCO-a.
Predstavnice ministarstava kulture Crne Gore i Srbije Lidija Ljesar i Vera Pavlović Lončarski, govoreći o značaju zajedničkih aktivnosti četiriju zemalja u ovom postupku, posebno su istakle da stećci zavređuju pažnju svjetske javnosti i uvrštavanje na Listu svjetske baštine.
Kako je rečeno, neke procjene govore da na prostoru BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije ima ukupno 69.000 stećaka, od kojih je većina, čak oko 59.000 raspoređena u BiH, a ostatak u preostalim zemljama regije.

Prozor/Rama, 26.03.2010 - predstavljanje monografije "Stećci", Dubravka Lovrenovića

U organizaciji Kulturno-sportskog centra Prozor/Rama danas će u Domu kulture u Prozoru biti predstavljana monografija "Stećci", autora Dubravka Lovrenovića
Predstavljanje će biti upriličeno u 18.00 sati, a u programu će učestvovati Enver Kazaz, književnik Željko Ivanković i autor prof. dr Dubravko Lovrenović.
U recenziji ove knjige-monografije prof. dr. Miroslav Palameta navodi da je autorova središnja zamisao bila u postavljanju i argumentiranju teze o vjerskoj pripadnosti pokojnika pod stećcima pa prema tome i samih stećaka, s osnovnom postavkom da su pod stećcima sahranjivani kršćani različitih kršćanskih zajednica, od katoličke, preko one humskih i bosanskih krstjana do pravoslavaca i muslimana
"Lovrenović iznosi podatke i o pripadnicima muslimana, nove religije u tadašnjem humsko-bosanskom prostoru, koji su mogli biti sahranjivani ispod jednog tipa ukrašenih stupova koji sliče na muslimanske nišane na samom izdisaju kulture stećaka. Kao vrstan povjesničar Lovrenović za svoje argumente na prvom mjestu koristi epitafe sa stećaka, pisane bosančicom, koji ponekad u svojim strukturalnim elementima čuvaju egzaktne pokazatelje takvog tipa" zapisuje Palameta.
Kako ističe u svojoj recenziji profesorica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu Ivana Prijatelj-Pavičić, u ovoj monografiji umjesto ideološki/politički motiviranih interpretacija (koje zanima jesu li stećci grobovi pripadnika Crkve bosanske, pravoslavni ili katolički, srpski ili hrvatski), Lovrenović se zalaže za transetničku i interkonfesionalnu interpretaciju stećaka.
Iscrpnom višedimenzionalnom analizom stećaka otkriva se specifična srednjevjekovna bosansko-humska kultura umiranja i smrti, odnos prema smrti i vječnosti, rituali, navike i običaji stanovnika.

Knjiga Dubravka Lovrenovića posvećena je važnoj osobi u proučavanju stećaka Šefiku Bešlagiću.
 

Sarajevo, 10.03.2010 - Na današnji dan, prije 619 godina

Ban i najslavniji bosanski kralj Stjepan Tvrtko I Kotromanić umro je na današnji dan prije 619 godina, 10. marta 1391. godine. Bio je sin Vladislava Kotromanića i Jelene Šubić, a bosanski ban bio je od 1353. do 1377. godine. Krunisanje Tvrtka I obavljeno je u Milima kod Visokog. Nakon njegove smrti naslijedio ga je rođak Stjepan Dabiša.
Tvrtko se nakon smrti cara Uroša (potkraj 1371.) javio kao pretendent na srbijansko prijestolje, ističući srodstvo po tankoj krvi (preko bake) s Nemanjićima. Porazivši takmaca Nikolu Altomanovića stekao je njegove zemlje oko gornje Drine i Lima sporazumijevajući se sa srbijanskim knezom Lazarom. Okrunio se 1377.  za kralja i prozvao se po tradiciji srpskog vladara Stefana, uzevši titulu kralj Srbljem, Bosni, Primorju, Humskoj zemlji, Donjim Krajem, Zapadnim Stranam, Usori i Podrinju. Smrt hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I (1382.) dala je povod Tvrtku, kao sinu Jelene (bribirske kneginje) da se umiješa u hrvatske poslove.
U boju na Kosovu sudjelovala je na srpskoj strani i bosanska vojska kralja Tvrkta I s hrvatskim postrojbama Ivana Paližane. Poslije bitke na Kosovu Tvrkto pojačava pritisak na Dalmaciju, tako da su mu se 1390. pokorili gradovi Split, Trogir, Šibenik te otoci Brač, Hvar i Korčula. U intitulaciji on se sada naziva kralj Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja. Da su njegovi planovi sezali i dalje moglo se naslutiti i iz njegove ženidbe (1347.) bugarskom princezom Dorotejom (kćerkom vidinskog bugarskog cara Sracimira). Središnji položaj Bosne, Tvrtkove rodbinske veze i feudalno rasulo u Hrvatskoj i Srbiji omogućilo je Tvrtku da okupi pod svojom vlašću dobar dio Hrvata i Srba. Daljnje okupljanje nasilno je prekinulo tursko prodiranje. Preminuo je iznenada 13. ožujka 1391. godine.
Njegovu vladavinu obilježila je politička stabilnost te gospodarski, kulturni i duhovni napredak. Za vrijeme njegove vladavine javlja se i prvi kovani zlatni novac ne samo u Bosni nego i na južnoslavenskim prostorima. To će Bosnu učiniti najsnažnijom južnoslavenskom zemljom toga vremena, a sam Tvrko I ostati će zapamćen kao navjeći vladar srednjovjekovne Bosne. S Tvrkom I u bosansku će heraldiku ući i zlatni ljiljan (lat. lilium bosniacum).

Sarajevo , 10.03.2010 - Izložba "Srednjovjekovni bosanski rukopisi"

Centar za Interdisciplinarno istraživanje vizuelne kulture Međunarodnog foruma Bosna i Muzej grada Sarajeva organizirat će od 10. do 20. marta 2010. godine izložbu faksimila srednjovjekovnih bosanskih rukopisa. Izložba će biti organizirana u Brusa-bezistanu na Baščaršiji, koji je sada dio izložbenog prostora Muzeja grada Sarajeva.

Čast nam je pozvati Vas na otvaranje ove izložbe 10. marta 2010. godine u 14.00 sati u Brusa-bezistanu, ulica Abadžiluk 10.

Izložba Srednjovjekovni bosanski rukopisi prvi put na jednom mjestu okuplja faksimile svih danas znanih srednjovjekovnih bosanskih rukopisa čija se produkcija može pratiti od dvanaestog stoljeća do pada Bosne 1463. godine. Ovi rukopisi, koji se kao bosanski izdvajaju svojim jezikom, pismom, načinima izrade i namjenom, predstavljaju kulturno blago od najvišeg značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Svi sačuvani srednjovjekovni bosanski rukopisi, izuzev jednog, danas se nalaze u zbirkama izvan naše zemlje. Nikada do sada nisu cjelovito ni prikazani ni obrađeni u zemlji njihovog nastanka, iako su uvidi u njih i njihova istraživanja od presudne važnosti za razumijevanje i afirmaciju bosanske kulturne cjelovitosti. Ovom izložbom organizatori žele doprinijeti toj zadaći koju je moguće realizirati u velikom pothvatu dugog trajanja.
Izložba je prvi put organizirana u augustu 2009. godine Stocu u okviru Četvrtog međunarodnog ljetnog kampa Mladi i naslijeđe te potom u Mostaru u okviru Četvrte međunarodne konferencije Jedinstvo i razlike u Europi.
Na izložbi će biti predstavljeni faksimili gotovo svih rukopisa koji su sada u Beogradu, Zagrebu, Vatikanu, Bolonji, Veneciji, Berlinu, Sankt Petersburgu, Moskvi, Sofiji, Plevni, Skopju, Monteprendonu, Ljubljani, Dublinu.
Kustosi izložbe su Safet Hadžimuhamedović i Aida Bucalović, historičari umjetnosti iz Sarajeva.

Ilijaš,  25.02.2010 - Izložba "Ja, ban bosanski Kulin"

Izložba Historijskog muzeja BiH "Ja, ban bosanski Kulin", čija je autorica viša kustosica muzeja Elma Hašimbegović, bit će otvorena 26. februara u Kulturno-sportskom centru Ilijaš, kao dio projekta "Muzej u školama", potvrdila je danas Feni autorica Hašimbegović.

Riječ je o izložbi posvećenoj jednoj od najpoznatijih historijskih osoba BiH i najstarijem bosanskom pravnom dokumentu - Povelji Kulina bana, koja je u Historijskom muzeju BiH otvorena u augustu prošle godine povodom obilježavanja 820 godina od njenog izdavanja.

Hašimbegović navodi da će ovaj put, nakon uspješnih gostovanja u Zenici, Tuzli i Zagrebu, postavka gostovati u Ilijašu u okviru spomenutog projekta Historijskog muzeja BiH.

Projekat je rezultat saradnje Muzeja sa školama, gdje muzejsko osoblje izložbu postavlja zajedno s nastavnicima i učenicima, a potom razrađuje aktivnosti u vezi s pripremama i programom njenog otvorenja.

"Učenici dizajniraju plakat i pozivnice, sudjeluju u programu otvorenja te se osposobljavaju za ulogu kustosa-tumača učenicima i drugim posjetiocima muzejske postavke. Na taj način oni su direktno uključeni u cijeli program i promociju kulturno-historijskog naslijeđa BiH“, istakla je Hašimbegović.Ona potcrtava da su ovim projektom učenicima ponuđeni dodatni sadržaji kojima upotpunjuju i obogaćuju nastavni plan i program, dok se ujedno Muzej aktivnije uključuje u obrazovni sistem.Ilijaš će biti prva stanica projekta "Muzej u školama“ zahvaljujući razumijevanju direktora Osnovne škole "Hašim Spahić" Mirsada Kusture te finansijskoj podršci Općine Ilijaš.Izložba će u Kulturno-sportskom centru biti otvorena u 15 sati, a bit će organizirane posjete svih škola s područja općine. Ona će također do 12. marta biti dostupna i svim stanovnicima Ilijaša, čime se znatno obogaćuje i kulturna ponuda tog mjesta.Hašimbegović najavljuje da će izložba biti ponuđena i ostalim školama u Kantonu Sarajevo, ali i BiH.

Visoko,  20.01.2010 - Ugrožen stećak u Kalićima

U selu Kalići na teritoriji općine Visoko, u privatnim dvorištima leži na desetine stećaka. Usljed učestalih padavina, kretanjem zemljišta jedan stećak, sa sačuvanim pismom i vlastitim postoljem, kliznuo je u pojasu mjesnog puta sa tenzijom da se potpuno obor na put
Stećci na ovoj dionici prvi put ugroženi još prije nekoliko godina kada je mjesni put proširivan i asfaltiran, a potom i potkopavanjem zemljišta trasom polagane vodovodne cijevi.
Rifet Ajdin, vlasnik parcele u kojoj se nalazi petnaestak stećaka se obraćao MZ to nije dovelo do konkretnijih reješenja i rezultata.
Pojedini mještani su čak i samoinicijativno uklanjali stećke radi gradnje privatnih objekata. Zavičajni muzej u Visokom se ne nalazi nadležnim za brigu o kulturno-historijskim lokacijama kojima obiluje visočka općina, iako je zvanične vlasti tražio da upravlja lokalitetima.
„Već nekoliko godina čekamo da nam Općinsko vijeće odobri brigu o historijskim lokalitetima. Mi znamo kakav je položaj stećaka u Kalićima, ali možemo reagovati samo kao građani. Nažalosti, naša svijest o vrijednosti stećka je na veoma niskom nivou. Ovi spomenici, kao i novac i vojska, koje je imala Srednjovjekovna Bosna, nedvojbeno predstavljaju
identitet naše države“ - istakao je Senad J. Hodović, direktor Zavičajnog muzeja

 Doboj , 10.01.2010 - Kotromanićevo, selo u duhu srednjeg vijeka

Dvadesetak kilometara od Doboja, u mjestu Šešlije, u toku je izgradnja srednjovjekovnog sela koje će za pet godina, kada bude završeno, turistima dočarati ugođaj prošlih vremena.
Miodrag Bosić, predsjednik Organizacije za razvoj turizma (ROTOR), koja je vlasnik naselja, navodi da je u toku prva faza izgradnje ove turističke atrakcije, te da će do kraja godine tranzitni turisti moći uživati u četiri objekta smještajnog tipa i restoranu.
"Naredne godine planiramo da kopamo jezero, da se radi prilazni put i uređuje dio po dio objekata, sve zavisi od finansiranja", kaže Bosić.
Kako je zamišljeno, u naselju će biti izgrađena i replika srednjovjekovne crkve brvnare, etno pijaca koja bi trebalo da svrati one goste koji žele da kupe domaće proizvode jer je plan i da se okolna sela uključe u prodaju domaćih proizvoda i promociju domaće kuhinje.
Iako će se svi objekti graditi u duhu srednjeg vijeka, od prirodnih materijala, njihova unutrašnjost, kaže Bosić, biće moderno opremljena i prilagođena prohtjevima današnjih turista.
Svi objekti od ugostiteljskih do smještajnih biće napravljeni od drveta, kamena, željeza, ali su i moderni objekti jer je u planu da im ugrade LCD televizore, mini-barove, kao što ima svaka bolje opremljena hotelska soba, samo što će izvana izgledati staro i rustično.
Uz Djevojačku pećinu, Goransko jezero, Preslicu, tvrđavu Gradina, srednjovjekovno selo će upotpuniti turističku ponudu opštine Doboj
"Mislim da će to biti izvanredan i atraktivan sadržaj koji se naslanja na turističke sadržaje koje imamo. Ne radi se o tipičnom etno selu, nego o srednjovjekovnom selu, a cijela ideja je vezana za dobojsku tvrđavu", izjavio je Rade Đurđević, direktor Turističke organizacije opštine Doboj.

Tešanj , 12.12.2009 - Naučni skup „Tešanjski prostor u prošlosti“

U organizaciji Centra za kulturu Tešanj, pod pokroviteljstvom Općine Tešanj, u maloj sali ovog Centra održan je impozantan dvodnevni naučni skup pod navedenim nazivom za koji je prijavljeno 36 naslova, koje potpisuje 16 doktora nauka, 8 magistara, i 12 drugih eminentnih stručnjaka iz ove oblasti.
Načelnik općine Tešanj Fuad Šišić, otvorio je skup.
Za ovaj skup autori su prijavili slijedeće teme: Mr. Tonko Rajkovača: Paleolit na tešanjskom prostoru. Dr. Salmedin Mesihović: Tešanjski kraj u prahistoriji i protohistoriji. Dr. Salmedin Mesihović: Tešanjski kraj u antičko doba. Edin šaković: Pitanje lociranja rijeke Bathinus. Dr. Edin Mutapčić:Upravno-teritorijalno ustrojstvo tešanjskog kraja u srednjem vijeku. Dr. Dževad Drino: Tešanjska povijesna razmeða: susret srednjovjekovnih kultura Ugarske i Bosne; Ogled o uplivu ugarskog prava u pravo srednjovjekovne Bosne. Dr. Dubravko Lovrenović: Utvrda Srebrenik u odnosima Ugarske i Bosne do 1463.g. Mr. Aladin Husić: Tešanj u 16 stoljeću i mnoge drugeDakako, većina učesnika je pored iznesene svoje naučne teme iskoristila priliku i
pohvalila ovakav odnos lokalne vlasti prema kulturi i historiji, što je po riječima većine učesnika, danas jako rijedak primjer, ne zaboravljajući pri tome čestitati i domaćinu na organizaciji ovako značajnog naučnog skupa.

Budimpešta, 12.12.2009 - Kulturna saradnja BiH i Mađarske

Delegacija Vijeća ministara BiH i entitetskih vlada protekla je četiri dana razgovarala u Budimpešti u državnom Ministarstvu kulture, Zavodu za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa i Državnom zavodu za statistiku  o načinima provođenja programa razvoja kulture i turizma, koji proizilaze iz evropskih fondova. "Iskustva Mađarske koja , nakon ulaska u Evropsku uniju (EU), svoj razvoj upravo gradi na razvoju kutlturne i turističke industrije i te kako će pomoći BiH, rekla je pomoćnica ministra civilnih poslova u Vijeću ministara Biljana Camor. Sagledana su iskustva i u razvojnim projektima kulturno-historijskog naslijeđa. Naime, u Mađarskoj je pod zaštitom UNESCA osam objekata i svi su stavljeni u funkciju razvoja."Upravo ta iskustva i način rada, način zaštite koristiće nama u daljem programiranju zaštite naslijeđa u BIH, gdje imamo veliku perspektivu," kazala je direktorica Federalnog zavoda za kultuno-historijsko naslijeđa Federacije BiH Lidija Mičić.
U svim razgovorima i susretima tokom četiri dana dogovorene su i aktivnosti u vezi sa pripremom Sporazuma o kuklturnoj saradnji između Mađarske i BiH koji bi trebao biti potpisan početkom naredne godine.

Sarajevo, 04.12.2009 - Odluka o proglašenju nacionalnih spomenika

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH donijela je odluku o proglašenju dobara nacionalnim spomenikom među kojima su Kasnoantička grobnica na svod i ostaci temelja sakralnog objekta u općini Donji Vakuf, Vašarovine i Priluka u općini Livno, Prahistorijski tumulusi, nekropole sa stećcima i nišanima u selu Sovići u općini Jablanica, Utvrda Vrnograč u Vrnograču u općini Velika Kladuša, nekropola sa stećcima i pravoslavna Crkva Sv. kneza Lazara u Vlahaovićima u općini Ljubinje, Pravoslavna crkva Uspenja Bogorodice sa nekropolom sa stećcima i starim kamenim nadgrobnicama u selu Drijenjanima.Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH prati i razmatra stanje i aktivnosti u vezi sa nacionalnim spomenicima koji su ugroženi nezakonitom gradnjom, nestručnom rekonstrukcijom, neodržavanjem ili nekim drugim vidom destrukcije, a na listi ugroženih spomenika u BiH se nalaze Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i Tvrđava u Jajcu.)

01.12.2009 - "Molim te, zapiši" - Jasmin Imamović , historijski roman sa tematikom srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva

Jasmin Imamović je napisao jedan izvrstan historijski roman o srednjovjekovnoj Bosni, odnosno vlastelinu Gorčinu, njegovoj službi kod dobrog bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića, ali i neostvarenim ljubavima, njegovim službenim posjetama Dubrovniku, ugarskom kralju i Veneciji, ratovanju protiv srpskog cara Dušana. Ovaj roman zrači nekakvom pitomošću i mudrošću. Posebno je intersantan način na koji Imamović integrira natpise sa starih stećaka u svoje štivo i od toga pravi aktivan, živ tekst.

Roman započinje ovim rečenicama:

" ..Na jesenjem turniru, 1332. godne, moje strijele bile su najpreciznije. Imao sam devetnaest godina i već bio poznat po vičnosti oružju i peru. U zimu 1333. godine pozvaše me da služim banu Stjepanu II. Kotromaniću. A bio sam se tek zagledao u lijepu Kaliju..."

Jasmin Imamović gotovo poetičnim jezikom dočarava život u srednjovjekovnim bosanskim zemljama. On opisuje njive, polja i šume, ali i jela, odnose među ljudima, muškarca i žene, o vjeri… Iako su glavni akteri romana fiktivni, većina dešavanje se događa oko istinitih, historijskih ličnosti kao što su ban Stjepan, njegov brat Vladislav, princeza Elizabeta, nećak Tvrtko itd. Osim toga, na vrlo vjerodostojan način on uključuje historijske događaje kao što su bitka za Bobovac između bana Stjepana i cara Dušana, odnosi Bosne i Dubrovnika, Bosne i Ugara, bosanskog bana i bizantijskog dvora, kao i Stanak (sabor) sve zemlje Bosne.
Jasminov roman ne idealizira srednjevijekovnu Bosnu, kako se to često dešava, te zbog toga je Imamovićev roman precizniji i stvarniji nego historijski romani koji u svom idealizovanju djeluju kao fikcija.

Oko stećaka, na kojima je ispisana historija Bosne, na kojima se nalazi i ime glavnog junaka Gorčina, svađaju se mnogi, svi ih žele za sebe, a dok se svi riječima otimaju oni sve više propadaju u bosanskoj zemlji.
Pripremao se i pisao oko dvije godine, odlazio u Srebrenik, sjedio na starim zidinama i pokušavao zamisliti vrijeme kada je živio bosanski ban Stjepan II Kotromanić, princeza Elizabeta, kada je vođena bitka za Bobovac a car Dušan pokušao osvojiti Srebrenik.
Toplo preporučujemo ovaj odličan historijski roman o negdašnjoj Bosni, njenim ljudima, običajima, prijateljima i neprijateljima

Cazin , 18.11.2009  - Stari grad Ostrožac na poštanskoj marki

Na osnovu prijedloga Službe za opću upravu i društvene djelatnosti općine Cazin za izdanje poštanske marke na temu "Ugroženo graditeljsko naslijeđe BiH", stari grad Ostrožac sa zamkom viteza Lotara Von Berksa (13. stoljeće), uvršten je u Program prigodnih poštanskih maraka BH Pošte. Planirani datum izdanja je 22. mart 2010. godine.Izdanje će biti objavljeno na prigodnoj poštanskoj marki, FDC -koverti prvog dana, prigodnom žigu i biltenu. U skladu sa zakonskim obavezama, Služba marketinga BH Pošte treba pribaviti potrebne saglasnosti na ime realizacije planiranog izdanja od Zavoda za zaštitu spomenika BiH

Herceg Novi , 12.11.2009  - Spomenik bosanskom kralju Tvrtku I

Spomenik osnivaču Herceg Novog, bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću, biće završen do kraja godine. To su najavile gradske vlasti, a “Vijestima” potvrdio autor, beogradski akademski vajar Dragan Dimitrijević.
Poslije pola decenije otkako je urađen idejni projekat, opštinske pare namijenjene za spomenik, koje su svake godine prebacivane u naredni budžet, najzad će biti upotrijebljene.
Opština će Dimitrijeviću isplatiti 20.000 eura za materijal, a vajar već besplatno radi statuu drevnog kralja.
“Trudim se da je završim do Nove godine, iako je rok kratak. Materijal sam odavno počeo da nabavljam jer sam dugo čekao da počnem da vajam figuru”, kazao je Dimitrijević.
Njegova prvobitna ideja za lokaciju spomenika bila je originalna, ali se neće sprovesti jer za tu varijantu Opština nema novca.
“Imao sam ideju da spomenik bude na Karatoču stijeni kod ulaza u luku. Na njoj bi bio plato sa mostićem u obliku luka koji bi stijenu povezivao sa obalom. I podvodni tunel povezivao bi stijenu i obalu, a sve skupa bilo bi veoma interesantno za turiste. Treba biti realan u situaciji kada para nema, pa je i mjesto na obali kod gradske luke dobro i prihvatljivo rješenje”, rekao je Dimitrijević.
Beogradski vajar, inače profesor na Fakultetu primijenjenih umjetnosti, za Herceg Novi je posebno vezan jer mu je supruga rodom sa Kruševica na padinama Orjena. U Novom provodi i po više mjeseci godišnje.
Ideju za lik kralja Tvrtka dobio je sa kraljevog pečata.
Tvrtko I Kotromanić biće predstavljen statuom visokom pet metara, odnosno 7,5 sa postamentom. Iznad Tvrtkove krune nalaziće se krst.
Dimitrijevićevi radovi, spomenici i statue sa prikazima značajnih istorijskih događaja i ličnosti nalaze se širom prostora bivše Jugoslavije.
Umjetnik je kazao da se, što se statue Tvrtka I tiče, ništa ne radi “napamet”, te da će ona 'vjerno' prikazati njegov lik.

ZAGREB , 29.10.2009  - Kandidatura za upis na listu UNESCO-a

U Sarajevu će 2. novembra biti potpisano pismo namjere o kandidaturi stećaka za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a, priopćeno je danas iz Ministarstva kulture Hrvatske.
Pismo će potpisati ministar kulture Hrvatske, ministar kulture, sporta i medija Crne Gore, ministar kulture Srbije, ministar civilnih poslova BiH, te predsjedavajuća Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Svrha zajedničkog potpisivanja pisma namjere je uspostava međuinstitucionalne suradnje na pripremi i prezentaciji zajedničkog
projekta izrade dokumenta "Nominacija stećaka-srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika - za Upis na listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a, kaže se u priopćenju.

BiH , 26.10.2009. - Dan Kraljevine Bosne!

Na danasnji dan, prije 632 godine, bosanski ban Tvrtko I Kotromanić
krunisan je za kralja Bosne. To se desilo 26. oktobra 1377. Od tada je Bosna od poluneovisne banovine, postala potpuno neovisnom kraljevinom.
Prvi put ...
Očuvana titula u pomenu novog kralja je iz 1378. - kralj Srbljem, Bosni i Primoriju i Zapadnim stranam.
Nemajući drugih povoljnijih okolnosti, bosanski ban Tvrtko je u obnavljanju starog srpskog kraljevstva našao izgovor za stvaranje bosanske kraljevine, imajući u vidu da je bio suočen sa negiranjem bosanske neovisnosti od strane Evrope i Ugara.
Bio je rodbinski povezan sa Nemanjićima, a osvojio je teritorije koje su bile ranije u državi Nemanjića.
Dugo vremena se smatralo da se Tvrtko I krunisao u manastiru Mileševa u Polimlju, te da ga je krunisao mileševski mitropolit. Međutim, kasnije je utvrđeno da Mileševa nije tada bila mitropolija, te da se zapravo radi o crkvi u Milama (današnji Arnautovići - Visoko). Predpostavlja se da je kralja krunio djed Crkve bosanske.

BiH , 20.10.2009. - Stvarni nastanak Balkanskih naroda - saznanja koja ce okrenuti svijet naopačke

Ubrzan razvoj genetike u posljednjih dvadesetak godina, zasigurno ce neke razočarati svojim neoborivim dokazima o njihovom porijeklu. Seobe Slavena, iranski korijeni, bratstvo s Rusima, veza sa Turskom, sve su to teorije kojima se već uveliko klima pod nogama.
Početkom devedesetih godina hrvatski su historičari, u želji da dokažu kako Hrvati nisu isti sa Srbima i Bošnjacima, otpočeli potragu za neslavenskim korijenima. Pojavile su se na desetine publikacija o tome kako su svi Hrvati došli s iranske visoravni. S druge strane srpski su historičari uvjeravali ne samo svoje, već i druge narode bivše Jugoslavije, da su svi oni Srbi, samo različite vjere, te da nema sumnje da su nam svima Rusi braća po krvi. Sve školske knjige u bivšoj Jugoslaviji su ovu teoriju zabetonirale u glavama naroda.
Najteže je bilo Bošnjacima. Njih su prisvajali i Srbi i Hrvati. Čak se išlo do besmislice da su Bošnjaci turskog porijekla. Sve su činili da kod Bošnjaka stvore averziju prema drugim narodima, što su donekle i uspjeli. Na nesreću Bošnjaka, bosanski Srbi su imali svoju maticu Srbiju, a bosanski Hrvati Hrvatsku.
Haplogrupa I1b ili poetično zvana Ilirsko-Dinarska grupa, kao najzastupljenija haplogrupa u svim zemljama bivše Jugoslavije, otkriva sasvim novu istinu o narodima Balkana.
Najinteresantnije od svega leži u činjenici da je I1b grupa u Bosni i Hercegovini, Dalmaciji i otocima, zastupljena čak i do 70%. Do sada niti jedna takva koncentracija nije zabilježena u Europi...
Ova grupa dominira, osim u bošnjačkoj i hrvatskoj, i u srpskoj populaciji u Bosni i Hercegovini
Zapadni genetičari i antropolozi vjeruju da su upravo Vikinzi naši direktni potomci , što potvrđuju i genetske analize zadnjih sedam godina. Pojavljivanje naših potomaka na teritoriju Velike Britanije, Francuske i kod Kelta, pripisuje se Vikinzima koji su se spuštali i ratovali na ovim teritorijima, a koji su u sebi nosili naše gene. OPŠIRNIJE

Tešanj, 07.10.2009. - Turistička inicijativa "Tragovima Bosanskog kraljevstva"

Od 25. do 27. septembra 2009. godine, na prostorima centralne Bosne promovirana je jedinstvena bosanskohercegovačka turistička inicijativa "Tragovima Bosanskog kraljevstva", u okviru koje je za dvadesetak predstavnika turističkih agencija iz zemlje i inostranstva organizirana posjeta čak deset bh. gradova.
Kroz zanimljivo i nesvakidašnje putovanje, koje je između ostalog ponudilo tajne i život "na dvoru kralja Tvrtka", gosti su posjetili Visoko, Čajengrad, Vareš, Bobovac, Kraljevu Sutjesku, Vranduk, Maglaj, Tešanj, Jajce i Travnik. Oni su se kroz ovo putovanje upoznali sa tematikom, okusima, historijom i običajima srednjovjekovne bosanske države, posjetili kulturno-historijske spomenike iz tog doba, koji su pravo kulturno blago i do sada najmanje iskorišten turistički resurs ovog podneblja.

Cilj projekta je jednostavan, da se kroz tematiku srednjovjekovne Bosanske države poboljša konkurentnost BiH u sferi kulturnog turizma, jer sve je bazirano na zajedničkoj temi srednjovjekovnog Bosanskog Kraljevstva i dovedu turisti.

Tokom realizacije projekta i ovog studijskog putovanja gostima se predstavio zenički hor "Modus Vivendi" sa svojim originalnim izvedbama srednjevjekovne muzike. Na zanimljiv način su se prezentirali brojni historijski detalji, uz ulomke iz brojnih putopisa i srednjevjekovne poezije, kao i uprizorenje zapisa sa stećaka uz pratnju zurle. Gosti su tokom tri dana posjetili kraljevske tvrđave i utvrde, katakombe, probali srednjevjekovnu gastronomsku ponudu i okušali se u igrama iz tog doba.

Blagaj , 24.09.2009. - Počinju arheološki radovi na Stjepan gradu

Krajem ovog mjeseca započet će arheološki radovi na lokalitetu Starog grada Blagaja, odnosno Stjepan-grada, kako je u narodu poznatiji.
Riječ je o drevnoj, srednjevjekovnoj tvrđavi, smještenoj na preko 200 metara visokom, krševitom brdu iznad mjesta Blagaj, južno od Mostara. Ovaj lokalitet je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH proglasila nacionalnim spomenikom još krajem 2003. godine.

"Početkom šezdesetih godina prošlog vijeka, na tom lokalitetu su obavljena arheološka istraživanja, gdje je veći dio istražen, te će se sada raditi na manjem dijelu", rekao je uz ostalo direktor Agencije Stari grad, Miralem Fajić.

"Ovdje su se vršila probna iskopavanja, koja su utvrdila da se radi o izuzetno dubokim naslagama, a koje podrazumijeva da zahtijeva ogromna materijalna sredstva i veliku arheološku ekipu", izjavio je prof. dr. Enver Imamović.

"Nakon ovih arheoloških radova, pristupiće se projektu konzervacije, čija izrada je u toku, a na osnovu istraživanja na lokalitetu, koja su obavljena i početkom 60-tih godina. Tako da taj proces obnove ovog lokaliteta trajaće nekoliko godina i on će biti intenziviran kako budu pristizala novčana sredstva", rekao je direktor Agencije Stari grad, Miralem Fajić.

On je naglasio da se čekalo na obezbjeđenje novčanih sredstava, jer, za bilo koji dio ulaska u istražne radove, potrebna su novčana sredstva, a radove može obavljati samo institucija, koja je u skladu sa Uredbom Vlade Federacije BiH za to ovlaštena, odnosno koja ima stručnjaka, arheologa, sa deset godina radnog iskustva.

Inače, Stjepan-grad je drugi po važnosti srednjevjekovni spomenik u BiH. U toj tvrđavi je, prije dolaska Osmanske imperije, stolovao jedan od najslavnijih bosanskih velikaša i vladar južnog dijela današnje BiH, herceg Stjepan Vukčić Kosača.
Kako je izjavio autor više knjiga o historiji Blagaja, Šućrija Čusto, u neposrednoj vezi su Stari grad Blagaj, herceg Stjepan Vukčić Kosača i Hercegovina.

"Po jednom tumačenju, ta teritorija je ime dobila po prijateljima njegovog adže Sandalja Hranića, dervišima-misionarima, koji su imenovali ovaj kraj sa dvije riječi: "her seng", u prevodu "selo kamena", pa je od tog "her seng" izvedenica "Hersengovina" - Kamena zemlja. Kasniji oblik je Hercegovina i ljudi ga izvode iz riječi herceg. Priča kaže da su ovi isti derviši, koji su imenovali ovu teritoriju "Hersengovinom", Kamenom zemljom, Blagaj imenovali oazom: "blag gaj" u srcu Kamene zemlje", rekao je Čusto

Sarajevo, 11.09.2009. - Zabrana izmještanja stečaka

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH izrazila je danas zabrinutost zbog sve učestalije prakse izmještanja stećaka sa srednjovjekovnih nekropola, čime se lišavaju historijskog konteksta i razara njihov integritet.Predsjedavajuća Komisije Amra Hadžimuhamedović upozorila je danas na pres-konferenciji nakon 46. sjednice Komisije kako stećci nisu pokretno naslijeđe i da se nikada ne izmještaju, u skladu s međunarodnim standardima i konvencijama.Ona je naglasila da mogu postojati samo izvanredni razlozi za pomjeranje pojedinačnih ili malih grupa stećaka, u interesu njihove zaštite.

Neki od slučajeva kada može doći do izmještanja stećaka su ukoliko je došlo do njihovog prirodnog pomjeranja ili ugroženosti usljed prirodnih fenomena, te ukoliko postoje jasni dokazi da bi njihovo zadržavanje na trenutnoj lokaciji predstavljalo ozbiljan rizik za sam spomenik.

U slučajevima kada se odlučuje o izmještanju, potrebno je izvršiti detaljno snimanje lokacije, uključujući arheološko istraživanje i snimanje kako nadgrobnika, tako i groba. Također, prije izvođenja radova potrebno je identificirati pogodnu lokaciju za izmještanje.

Predsjedavajuća Komisija je upozorila da je potpuno neprimjereno izmještanje stećaka u dvorišta pravoslavnih ili katoličkih crkava. Navela je da stećci mogu  biti izmješteni na javno zemljište, koje nalikuje izvornoj lokaciji što je više moguće ili u izuzetnim slučajevima u lokalni muzej ili kulturni centar, najbliži lokaciji s koje su izmješteni.

Izmještanja koja nisu u skladu s ovim uvjetima, mogu biti predmet kaznenog postupka, upozorili su u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika.

Sarajevo, 01.09.2009. - UG BOSONA , zvanična registracija

Objavljivanjem Rješenja Broj UP08-07-1-108/09 u Službenom glasniku BiH , UG BOSONA je i ozvaničila svoje postojanje kao pravni i društveni subjekt.Danom upisa u Registar udruženja kod Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine Udruženje građana BOSONA stice svojstvo pravnog lica i ima slobodu djelovanja na cijelom podrucju Bosne i Hercegovine.Potpisnik Rješenja je ministar , gosp. Bariša Čolak

Jajce, 29.08.2009. - 700 godina franjevačkog reda u Bosni

U svetištu Sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju kod Jajca sutra će biti održana centralna proslava povodom 800. godišnjice franjevačkog reda u svijetu i 700 godina njegovog djelovanja u BiH, javio je dopisnik Agencije ONASA.

Kakanj, 26.08.2009. - Sanacija klizišta džamije u Kraljevoj Sutjesci

Počeli su radovi na sanaciji klizišta u haremu džamije u Kraljevoj Sutjesci, najstarijoj džamiji u BiH.

Sarajevo, 25.08.2009. - Ja, ban bosanski Kulin

Dana 31, avgusta 2009. godine, bice upriliceno otvorenje izložbe "Ja, ban bosanski Kulin", u 21:00h, u Historijskom muzeju BiH, Zmaja od Bosne 5, Sarajevo. Uz otvorenje bice uprilicen muzicko-kulturni program i koktel"Povelja bosanskoga bana Kulina je napisana 29. augusta 1189. godine na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom. Ovaj dokument je ne samo najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument, nego je Povelja bosanskoga bana Kulina i najstariji državni dokument kod svih južnoslovenskih naroda i država.

Dana 29. avgusta 2009. godine navršava se 820 godina od nastanka spomenute povelje.

 Sarajevo, 07.08.2009. - Srednjevjekovni bosanski rukopisi

Centar za interdisciplinarno istraživanje vizuelne kulture Međunarodnog foruma Bosna Sarajevo organizuja izložbu pod nazivom "Srednjevjekovni bosanski rukopisi", posvećenu nedavno preminuloj profesorici Herti Kuni, saopšteno je iz tog centra.Izložba će biti postavljena 7. i 8. avgusta, u kući Hadži Junuzage Mehmedbašića u Bradama, u Stocu, dok će 9. i 10. avgusta biti upriličena u mostarskom Hotelu "Bristol".

Svečano otvorenje izložbe bit će 11. avgusta, u 19.30 sati u Muslibegovića

kući, u ul. Osmana Đikića 41, u Mostaru.

Izložba je posvećena nedavno preminuloj profesorici Herti Kuni, jednoj od najuglednijih južnoslavenskih filologa 20. stoljeća, koja je radeći na sarajevskom Filozofskom fakultetu i kroz brojna objavljena djela, utemeljila razvoj istraživanja bosanske srednjevjekovne pismenosti.

Kustosi izložbe su Aida Bucalović i Safet Hadžimuhamedović.

  Sarajevo, 20.07.2009. - Arheološka istraživanja na "Bijeloj tabiji"

Stručni arheološki tim Muzeja Sarajeva, pod vodstvom Adnana Muftarevića, nastavio je prošle sedmice sa arheološkim istraživanjima na lokaitetu Bijela tabija u sarajevskoj općini Stari Grad.
Muftarević je danas izjavio za Fenu da se trenutno radi na iskopavanju jednog poligonalnog objekta iz osmanskog perioda, čija bi se namjena trebala utvrditi daljnjim istraživanjem.
Osim toga, u ovoj fazi radova nađeno je dosta primjeraka osmanske keramike, životinjske i ljudske kosti, a Muftarević posebno ističe vrijednost veoma lijepih primjeraka osmanskih lulica, od kojih je jedna sa žigom radionice.
On je naglasio da je ova faza radova samo jedna od potrebnih kako bi se u potpunosti istražio cijeli areal.
Vrijednost ovogodišnje faze radova je 14.000 KM, a Muftarević procijenjuje da bi radovi, ako bi se nastavili dosadašnjim tempom, mogli trajati i deset godina.

Sarajevo, 02.07.2009. - Knjiga "Tragovima bosanskog kraljvstva"

SARAJEVO, 2. JULA - "Tragovima bosanskog kraljevstva", je knjiga koja kroz tematiku srednjovjekovne Bosanske države želi poboljšati konkurentnost Bosne i Hercegovine u sferi kulturnog turizma.
Projektom su obuhvaćeni Travnik, Vranduk, Kraljeva Sutjeska, Visoko, Prusac, Tešanj, Fojnica, Vareš, Jajce i Maglaj, a cilj je uvezivanje srednjovjekovnih tvrđava u Bosni i Hercegovini u jedinstvenu turističku ponudu, radi lakšeg i efikasnijeg predstavljanja bogatog kulturno-istorijskog naslijeđa zemlje.
U okviru projektnih aktivnosti predviđena je sanacija istorijskih spomenika, poboljšanje smještajnih kapaciteta, obuka turističkih vodiča i druga poboljšanja turističke ponude.

Travnik, 18.06.2009. - Foto monografija stećaka Bosne i Huma

U Travniku je sinoć, u okviru manifestacije "Dani Ajvatovice", predstavljena foto monografija "Stećci - bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka", autora Dubravka Lovrenovića, javio je dopisnik Agencije ONASA.

Kraljeva Sutjeska, 17.06.2009. - Donacije "Sutjesci s ljubavlju"

U klaustru Franjevačkog samostana Sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci danas u 13.00 sati biće održano donatorsko druženje pod geslom "Sutjesci s ljubavlju".
Organizator druženja je Franjevački samostan, a pokrovitelj Parlament BiH, saopštila je Katolička tiskovna agencija (KTA).
Cilj organiziranja ovog druženja je prikupljanje sredstava za nužno potrebnu sanaciju i rekonstrukciju Franjevačkog samostana i samostanske crkve u Kraljevoj Sutjesci na kojoj su dosadašnjim ispitivanjima utvrđena značajna oštećenja.
Potrebna je žurna sanacija kako bi se ovaj nacionalni spomenik kulture zaštitio od daljnjeg propadanja.
Za sanaciju su potrebna značajna financijska sredstva i uključivanje šire zajednice u ovu akciju.
Za to su franjevci odlučili pozvati prijatelje samostana i kulturnog nasljeđa, te sve koji mogu i žele pomoći u spašavanju ovog iznimno vrijednog spomenika kulture i kulturnog blaga, koje se stoljećima čuva u njemu.
Tim povodom biće organizirano pomenuto druženje na kojem se očekuje više od 500 uzvanika iz crkvenog, kulturnog, političkog i privrednog života BiH.

SARAJEVO, 18.05.2009.  - Povlačenje kandidature Jajca za UNESCO

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH na današnjoj sjednici odlučila je da će predložiti Predsjedništvu BiH da kandidatura Jajca za proglašenje svjetskom baštinom bude povučena, nakon negativnog izvještaja Međunarodnog vijeća za spomenike i područja pod zaštitom UNESCO-a (ICOMOS), kazala je danas novinarima u Sarajevu predsjedavajuća Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Amra Hadžimuhamedović.

 

Odluka je donesena nakon konsultacija koje je Komisija obavila i sa međunarodnim stručnjacima.
Nakon konsultacija sa Centrom za svjetsku baštinu i ICOMOS-om Komisija će razmotriti šta treba dalje da se radi.
"Dobili smo puni izvještaj ICOMOS-a koji je u cijelosti negativan. Zaključak ICOMOS-a je da Jajce ne ispunjava nijedan od kriterija za upis na Listu svjetske baštine", kazala je A.Hadžimuhamedović.
Ona je dodala da ovakav stav ICOMOS-a predstavlja negativno iznenađenje i da ga niko nije očekivao.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH analizirala je projekt Koridora 5c u krajnjem južnom području BiH, sa posebnim naglaskom na dio koridora koji prolazi kroz područje Blagaja i Počitelja, te rezultate studije na okoliš i utvrdila da je neophodno revidirati cijeli projekt zbog potencijalno negativnog uticaja na historijsko naslijeđe.
"Analizirajući projekt koridora 5c i rezultate studije na okoliš, posebno na naslijeđe u dijelu u kojem taj koridor prolazi kroz Blagaj, utvrdili smo da je neophodno revidirati cijeli projekt, s obzirom na to da koridor 5c vrši značajan i potencijalno negativan uticaj na naslijeđe. Čak se na samoj traci nalaze neke značajne nekropole sa stećcima, arheološki nalazi i neki već proglašeni nacionalni spomenici, poput kule u Bivoljem brdu", kazala je danas predsjedavajuća Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Amra Hadžimuhamedović, nakon završetka 44. Sjednice Komisije.

Na 2. redovnoj sjednici Udruženja, usvojena je informacija o Rješenju UP08-07-1-108/09 od01.04.2009 izdanog dana 01.04.2009

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, večeras u 19:00 sati, kao pokrovitelj, će otvoriti u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu zbirku replika odabranih eksponata - nakita s arheoloških nalazišta u BiH i novca bosanskih kraljeva pod nazivom “Bosna i Hercegovina je jedinstvena. Njeno blago je neprocjenjivo. Poznajemo li ga dovoljno?

U okviru Sajma knjige u Skenderiji održana je promocija knjige “Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini” (biblioteka Kulturno naslijeđe BiH) akademika Husrefa Redžića
Promotori knjige su bili: Amir Kliko, urednik, prof. dr. Jelena Božić, dr. sc. Mehmed Bublin i mr. Lidija Fekeža-Martinović.

Pomoćnik ministra privrede Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) Amir Abazović uručio je juče odluku o izboru najboljeg idejnog rješenja Historijskog parka srednjovjekovne Bosne u općinama Zenica, Kakanj i Visoko, za koji je ovo ministarstvo ranije raspisalo konkurs.
Prema ocjeni komisije, najbolje idejno rješenje ponudio je mladi arhitekta Vedad Islambegović, saopštila je danas kantonalna Press služba.
Nakon što je Vlada ZDK pokrenula realizaciju ovog projekta, u dva navrata je raspisan javni konkurs za izbor najboljeg idejnog rješenja.
U konkurenciji pet prijavljenih radova, Komisija sastavljena od stručnjaka u ovoj oblasti, na čelu sa Muhamedom Bajramovićem, akademskim slikarom, opredijelila se za jedinstveno idejno rješenje autora arhitekte Vedada Islambegovića.
U narednih nekoliko dana očekuje se potvrđivanje izbora ovog idejnog rješenja od Vlade ZDK a nakon toga biće organizovana izložba pristiglih radova.

Na konkursu za izbor fojničkog suvenira kao najbolji je izabran prijedlog suvenira Franjevačkog samostana u Fojnici, na čelu sa autorom gvardijanom fra Mirkom Majdandžićem, pod nazivom "Grbovnik", javio je dopisnik Agencije ONASA. Drugi najbolje ocijenjeni suvenir bio je "Fojton", koji je uradio Mile Belojica, dok je treći bio Ibro Karahmet sa suvenirom "Triton".
Na konkurs za izbor fojničkog suvenira, raspisanog krajem prošle godine, stiglo je sedam prijedloga, od kojih je stručna komisija izabrala pomenuta tri rada.
Odabir suvenira Fojnice izvršen je u okviru projekta "Tragom Bosanskog kraljevstva", koji će do kraja godine biti realizovan u 10 srednjobosanskih gradova, u organizaciji Fondacije "Mozaik" iz Sarajeva.
Nagrada za prvo mjesto iznosi 1.500 KM, drugo 1.000 KM i treće 500 KM.

Edin Rahić, student Fakulteta humanističkih nauka u Mostaru, nedavno je nedaleko od mjesta Lokve na Dubravskoj visoravni otkrio 33 stećka i grobnicu. Ovo veliko arheološko otkriće, prema svemu sudeći, datira još iz ilirskog doba.
Ekipa "Dnevnog avaza" obišla je jučer s Edinom ove historijske dragulje, koji do danas još nisu obrađeni niti evidentirani. Tako smo u grobnici, koja se u literaturi spominje i kao ilirska humka ili tumul, zatekli ostatke ljudskih kostiju. Pretpostavlja da su na ovom mjestu bili stoljećima konzervirani.
Edin i njegovi prijatelji, koji su očistili stećke, namjeravaju i dalje istraživati područje Dubravske visoravni, jer smatraju da će pronaći još nekoliko grobnica i stećaka.

SARAJEVO, 16.02.2009 – izložba „Jajce - kraljevski grad „

Ambasador BiH u Štokholmu Darko Zelenika sudjelovao je 14. februara u programu svečanog otvaranja izložbe o gradu Jajcu "Jajce - kraljevski grad", postavljene u Muzeju svjetske kulture u Geteborgu, saopštilo je danas Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) BiH.
Izložbu o gradu Jajcu i njegovoj kandidaturi za UNESCO-ovu listu kulturnog nasljeđa suorganizirali su Cultural Heritage Without Borders (CHWB), Muzej svjetske kulture u Geteborgu, Muzeji Univerziteta u Geteborgu i Ambasada BiH u Štokholmu.
Generalni sekretar CHWB-a Per Arne Stroberg je kazao da je cilj izložbe da švedsku publiku i zajednicu bh. državljana upozna o velikoj podršci Vlade Švedske gradu Jajcu tokom poslijeratne rekonstrukcije kulturnog nasljeđa.
Također, cilj izložbe je i promocija kulturno-historijske i prirodne vrijednosti Jajca, te njegove kampanje za uvrštavanje na listu UNESCO-a.
Ova putujuća izložba će, nakon Geteborga, biti postavljena u Helsinborgu i Štokholmu, kaže se u saopštenju.

 

VISOKO, 15.12.2008 - Očuvati kraljevski grad

U okviru projekta „Tragovima bosanskog kraljevstva", koji realiziraju Zavičajni muzej u Visokom i Fondacija „Mozaik", potpisani su ugovori sa izvođačima radova o drugoj fazi reafirmacije srednjovjekovnog bosanskog lokaliteta Čajangrad u gračaničkom dijelu visočke općine. Vrijednost projekta je 40.000 KM.

“U ovom značajnom projektu angažirano je više javnih ustanova i nevladinih organizacija. Oko 300 volontera, većinom učenika Medrese „Osman ef. Redžović", učestvovalo je u uklanjanju guste šikare, a trasirane su i staze. Planirana je izrada i postavljanje klupa, rukohvata, putokaza. Nećemo još izvoditi arheološke radove, ali planiramo izraditi studije za manja sondažna iskopavanja. Završetak radova je predviđen do kraja januara naredne godine„ - istakao je prof. Senad J. Hodović, direktor Zavičajnog muzeja.

Inače, lokalitet Čajangrada se nalazi na uzvišenju između sela Malo i Veliko Čajno, a naziv potiče iz staroslovenskog glagola „čajati" što znači „čuvati". Značenje se povezuje sa funkcijom grada u tom periodu uz što se smatra da je ovo utvrđenje imalo ključnu funkciju čuvanja važnog puta između kraljevskih gradova Visoki i Bobovac. Uz to se veže i običaj paljenja vatre, kao znak signalizacije za opasnost i važne posjete.
U podnožju Čajangrada bilo je srednovjekovno groblje sa stećcima i grobnicom Kaznaca Nespine, visokog dostojanstvenika u državnom aparatu stare Bosanske države. Ploča Kaznaca Nespine po svom natpisu i likovnoj obradi spada među najzanimljiviji spomenik srednjovjekovne Bosne, zapisano je o lokalitetu Čajangrad.

- Danas su vidljivi ostaci jednog zida dužine 30-ak metara, čija je struktura karakteristična za arhitekturu srednjeg vijeka, kule koja se nalazila na ulazu u grad i time omogućavala jedini prilaz unutrašnjosti utvrde, te suhojarak, odnosno, pojas oko utvrde. Da se, najvjerovatnije, radi o kraljevskom gradu svjedoče i dva lokaliteta koja se i danas nazivaju Kraljev Do i Kraljevo Guvno - dodaje Hodović.

VISOKO, 25.11.2008 - Novac srednjovjekovne države Bosne

U povodu Dana državnosti BiH u Zavičajnom muzeju u Visokom otvorena je izložba Novac srednjovjekovne države Bosne"autora prof. Senada J. Hodovića. Na izložbi se može vidjeti 69 originalnih novčića svih pet bosanskih vladara i banova i kraljeva.

Iako Bosna pripada skupini rijetkih zemalja u svijetu koje imaju hiljadugodišnju tradiciju kovanja vlastitog novca, od Ilira, preko srednjeg vijeka, do današnjih dana,ova izložba je prva ove vrste koja je cjelovito prezentirana.

“Hodovićeva autorska izložba predstavlja važan, ako ne i krucijalni, aspekt suvereniteta bosanske srednjovjekovne države. Uz to održava se na Dan državnosti BiH i to u Visokom u stolnom gradu bosanskih kraljeva“ - kazao je prof. dr. Enver Backović, promotor izložbe.