Na danasnji dan, prije 582 godina umro je Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača

Na današnji dan, prije 582 godine, 15. marta 1435 umro je Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača

Sandalj Hranić, rođen u selu Kosača kod Goražda, uzdigao se u red najmoćnijih plemića u Bosni naslijedivši titulu koja ga je uvrstila među najvažnije predstavnike velmoža koji su, uz vladara, odlučivali o svim najvažnijim pitanjima u Bosni.

Bosanski vladari i velmože krajem XIV vijeka sprovodili su sistem sporazumne i jedinstvene feudalne podjele vlasti prema svojim ogromnim posjedima kao nasljedstvo i razrješenje vlasti nad tekovinama ekspanzivne politike kralja Tvrtka I Kotromanića. U tom sistemu kompromisa i dogovora sa elementima osnovnog zajedništva oko bosanske krune, jugoistočne granice Bosne, držao je i održavao Sandalj Hranić Kosača .

Njegova uloga se značajno manifestira 1404. godine, kada sa ostalim velmožama dovodi za vladara Tvrtka II Tvrtkovića. Uz Hrvoja Vukčića, Sandalj Hranić, veliki vojvoda rusaga bosanskoga, postao je najvažniji stub Bosanskog kraljevstva i u ekonomskom i u političkom pogledu te ostao trajno orijentiran prema zaštiti interesa bosanske krune i Bosanskog kraljevstva. Na taj način je čuvao stečene blagodati u očima savremenika i u situacijama kada je bosanski vladar lično slabije stajao. Naime, kruna je kroz snagu Sandalja Hranića postala otpornija od prolaznih slabijih ili jačih bosanskih vladara.

Upravljajući u svom domenu kretanjima Bosne prema aktuelnim politikama na jugoistoku Evrope Sandalj Hranić je iskazivao jake i stabilne procjene i povlačio poteze kojima je uspijevao osigurati osnovne interese, posjed i statusne privilegije koje je opstanak Bosanskog kraljevstva nosio sa sobom. Njegov legalitet i privrženost bosanskoj kruni to potvrđuju u potpunosti. Pritisnut prisustvom vojvoda Sandalj načinio je manevar prema Osmanlijama i preokrenuo situaciju u svoju korist, pokazujući i primjerom dokazujući prilagođavanje novim prilikama u kojima je osiguravanje prema izvanbosanskim faktorima postalo opredjeljenje opstanka bosanske države. Trajna orijentacija prema Osmanlijama donijela mu je stabilnost koju je plaćao tributom. Opredjeljenjem za dvostruko vazalstvo Ugarskoj i Osmanlijama dvadesetih i tridesetih godina XV st. osigurao je dugotrajne vanjskopolitičke okvire za mirniji drugi period svoje relativno duge vladavine.

U pravom smislu feudalac, veliki ratnik starog kova, posvetio se diplomaciji i ekonomsko-političkoj strategiji, vješto koristeći prednosti koje mu je osiguravao uznapredovali razvoj privrednih tokova u širem okruženju. Svoje odnose sa Dubrovčanima doveo je do razine savezništva u ekonomskoj i političkoj povezanosti i saradnji. Prostrani posjed Sandalja Hranića obuhvatao je područja sa raznovrsnom geostrateškom ponudom.

Svoju snagu Sandalj Hranić ispoljavao je snagom svoga roda, ‘plemena Kosača’, koje je predstavljalo društvenu strukturu čitavog posjeda u malom izdanju. Uz Sandalja, navažniji predstavnici na posjedu su njegova braća i sinovac, unaprijed izabrani nasljednik Stjepan Vukčić. Njegova vanjskopolitička orijentacija i unutrašnja ekonomsko-politička strategija u odnosima između Dubrovnika i unutrašnjosti stvorila je okvire u kojima je njegov nasljednik mogao nastaviti da uvećava moć Kosača. Smatra se da se Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača rodio i umro „u krilu Crkve bosanske

Izdvojeno

Visoko - Probna arheološka ispitivanja ispod srednjovjekovnog grada Visoki

U saradnji sa Arheološkim institutom pri Filozofskom fakultetu u Sarajevu i Zavičajnim muzejom u Visokom, 23.02.2017 izvršena su probna i geofizička istraživanja na platou ispod srednjovjekovnog grada Visoki.

Srebrenik - Promocija brošure „Žene srednjovjekovne Bosne“ u okviru manifestacije "Dani povelje 2015"

Ove godine se navršavaju 682 godine od potpisivanja Povelje, a Srebrenik obilježava i slavi 15. februar iz 1333. godine kao jedan od najznačajnijih datuma u svojoj bogatoj historiji. Na taj dan 1333. godine pod zidinama grada Srebrenika, na obroncima Majevice, tadašnji bosanski ban Stjepan II Kotromanić je uručio poznatu Povelju delegaciji Dubrovačke republike.

Sarajevo - dr. Dženan Dautović - UG Bosona osnažena za još jednog doktora nauka

Sa velikim zadovoljstvom i ponosom u mogućnosti smo da objavimo da je danas UG Bosona u svom sastavu osnažena za još jednog doktora nauka.

BiH - Na današnji dan, prije 622, umro je prvi bosanski kralj

Ban Bosne i prvi bosanski kralj, Stjepan Tvrtko I Kotromanić, umro je na današnji dan prije 622 godine, 10. marta 1391. godine. Bio je sin Vladislava Kotromanića i Jelene Šubić, a bosanski ban bio je od 1353. do 1377. godine. Krunisanje Tvrtka I obavljeno je u Milima kod Visokog. Nakon njegove smrti naslijedio ga je rođak Stjepan Dabiša.

Ilijaš - Revitalizacija historijskog područja Stari grad Dubrovnik – Istočna kula

Odobrena sredstva za projekat “Revitalizacija historijskog područja Stari grad Dubrovnik – Istočna kula"

Background Image

Header Color

:

Content Color

: