Stolac, riznica historije

U okolini Stoca nalazi se jedan od najstarijih ostataka naseljenog mjesta kada je riječ o arheologiji u Bosni i Hercegovini. Nekadašnji grad Daorson naziv je dobio po heleniziranom plemenu Daorsa koji su na ovim prostorima živjeli prije otprilike 2.300 godina. Ostaci na lokalitetu odaju gradsku cjelinu opasanu zidinama debljine skoro 2 metra, a također su pronađene, između ostalog, antičke bronzane kacige ukrašene likovima iz grčke mitologije.
Od antičkih ostataka još vrijedi izdvojiti ostatke rimskog grada Diluntuma, za koji se smatra da se nalazio u današnjem dijelu Stoca koji se zove Podgrad. Preciznije, otkriveni su mozaici iz vremena Rima koji većinom prikazuju divlje životinje, dok jedan od mozaika prikazuje mitski lik Minotaura. Mozaici se nalaze u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
Utvrda Vidoški jedan je od simbola Stoca, a monumentalni utvrđeni grad sa čak 13 kula prvi put se spominje sredinom 15. stoljeća. Unutar utvrde koja nije bila samo vojne namjene nalazili su se i stambeni i vjerski objekti. Današnji ostaci nisu u pretjerano dobrom stanju, no, ovaj historijski spomenik djeluje zaista monumentalno te je itekako vrijedan pažnje i posjete.
Područje Stoca obiluje autohtonim spomenicima bosanskohercegovačke historije – stećcima. Tri nekropole u okolini grada – Radimlja, Potkuk i Boljuni – uvrštene su na listu UNESCO-ove svjetske baštine, a spomenuta Radimlja spada u najvrednije spomenike Bosne i Hercegovine iz perioda srednjeg vijeka.
Upravo Radimlja je najveća nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini, a na lokalitetu se nalaze 133 stećka raznih oblika i veličina. Najviše pažnje plijene tri takozvane “vojvodske” figure koje prikazuju čovjeka s rukom podignutom u zrak – svima nama poznat prizor koji se nametnuo kao svojevrsni simbol stećaka i tog perioda naše historije.
Stolačka čaršija nastaje, kao i druge čaršije, u periodu vladavine Osmanlija. U središtu čaršije je Čaršijska džamija sagrađena početkom 16. stoljeća i važi za najstariju građevinu u starom dijelu grada. U čaršiji su se još prvobitno nalazili mekteb, harem, han i musafirhana. Kasnijim širenjem čaršije izgrađene su Podgradska i Ćuprijska džamija te dodati haremi i mektebi, kao i sahat-kula.
Begovina je također izgrađena u Osmanskom periodu, no, nalazi se izvan stare čaršije, a riječ je o stambenoj cjelini nekada vladajuće porodice Rizvanbegovića. Begovina je prvobitno bila opasana zidinama, a unutar begovine nalazio se i mekteb, pet konaka za putnike te razni dodatni sadržaji. Begovina je, nažalost, u proteklom ratu teško oštećena, a do danas samo djelimično obnovljena.
Stolac krije veliki broj zanimljivih priča. Na svega nekoliko kilometara od grada nalazi se grob Moshe Danina koji je bio vrhovni rabin u Bosni i Hercegovini početkom 19. stoljeća. Mosha je bio nepravedno zatvoren, a tokom kazne zavjetovao se otići na put prema Palestini. Poželio je da, ukoliko umre na putu, bude sahranjen na mjestu na kojem umre. Sudbina je htjela da ga smrt zadesi malo prije Stoca, gdje se nalazi grob i spomenik s epitafom.
Tri ćuprije u Stocu, Inat ćuprija, Ćuprija Sare Kašiković te Podgradska ćuprija kriju zanimljive priče i legende, a mogu se čuti od lokalnog stanovništva i lokalnih vodiča.